Kako su prikazani muslimani u Hollywoodu, a kako u BiH?

Nakon 11. septembra i eskalacije islamofobije u svijetu, mnogi autori i analitičari su počeli sa obimnim istraživanjima načina prikazivanja muslimana, islama, a posebno Arapa u filmovima.

Obzirom da je američka filmska industrija najjača, razumljivo je da je najviše prostora dato analizi holivudske produkcije.

Nedavno objavljena knjiga jasno dokazuje tezu da civilizacija, odnosno država koja „priča najljepše“ vlada svijetom.

Centar za napredne studije iz Sarajeva nedavno je izdao knjigu Filmski portret muslimana: Predstavljanje muslimana u Hollywoodu i bosanskohercegovačkim filmovima autora Elvedina Subašića, novinara Islamskih informativnih novina Preporod.

Ova knjiga je prva koja se direktno bavi imidžom muslimana u Hollywoodu i regiji, te prva uopšte koja se bavi imidžom muslimana i islama u bh. filmovima. Knjiga je svojim obimom i stilom prilagođena mlađoj populaciji, kako bi u budućnosti imali svoj lični kritički pogled na svaki film koji gledaju.

Publikacija nastoji na primjeru nekoliko filmova dati doprinos analizi predstavljanja islama i muslimana u holivudskim filmovima i filmovima bh. produkcije.

Subašić: Analiza bh. filmova je važna u smislu općeg doprinosa domaćoj filmskoj kriticiUstupljeno Al Jazeeri
Knjiga ne polazi od pitanja da li je slika muslimana uglavnom nezavidna u holivudskim filmovima, jer postoji niz studija i istraživanja koja su potvrdno odgovorila na ovo pitanje, već radije promatra ovu negativnu percepciju muslimana u filmovima kroz vizuru povijesnih i savremenih društveno-političkih i kulturoloških konstelacija.

 

Analiza bh. filmova važna je u cilju općeg doprinosa domaćoj filmskoj kritici, s obzirom na nevjerovatno oskudnu literaturu o bh. filmu nakon 1992. godine, ali i radi uvida u dosadašnje tendencije predstavljanja islama i muslimana kao najbrojnije vjerske zajednice u BiH.

  • Koliko je važno imati monitoring filma u vezi s predstavljanjem muslimana?

Za razliku od knjige kao i informativnih, kulturnih, historijskih sadržaja televizije, film često ne biva ograničen državnim politikama, uređenjima i ideologijama. Stekavši status umjetnosti film je mnogima, pored oblika zabave, postao i jedna vrsta kulturne emancipacije, koju je dodatno značajnim u savremenom životu učinila  činjenica da film iziskuje znatno manje vremena od čitanja knjige.

Drugim riječima, film je postao umjetnost za sve društvene slojeve i umjetnost s najbrojnijom publikom. Međutim, gledajući kroz vizuru umjetnosti, kulture i zabave čovjeku je olahko mogla izostati pomisao na mogućnost manipulacije ili promicanja političke i druge filozofije kroz filmove, iako studije o odnosu politike, političke kulture i filma ukazuju na subliminalne i subverzivne elemente u filmovima kojih mnogi gledaoci nisu svjesni. Stoga, imajući na umu utjecaj filma i njegovu mogućnost manipulacije i indoktrinacije čini se opravdanim analizirati percepciju muslimana i islama u filmu.

  • Zašto ste izabrali Hollywood i bh. kinematografiju, a izostavili druge produkcije?

Ne omalovažavajući američku književnost i druge vidove umjetnosti i kulturna dostignuća, film je, ipak, najpoznatiji američki doprinos svijetu u oblasti kulture. Kao što su Stara Grčka i Rimska imperija svijetu dale helenističko-rimsku kulturu, engleski, francuski, njemački i ruski pisci uokvirili umjetničke pravce u književnosti, poput romantizma i realizma, arapski pisci zadužili evropske znanstvenike prevodilačkim i filozofskim dostignućima, SAD su savremeno doba obilježili sedmom umjetnošću – filmom.

Kreirajući novi sistem vrijednosti, popularnu kulturu, subkulturu i nove interpretacije povijesti kao i sadašnjosti, moć Hollywooda postaje teško mjerljiva. Nekima je američki Hollywood sinonim za film, a Oscar je još uvijek najprestižnija filmska nagrada u svijetu, bez obzira na brojne svjetske kvalitetne filmske festivale i nagrade.

Analiza bh. filmova je važna u smislu općeg doprinosa domaćoj filmskoj kritici, s obzirom na nevjerovatno oskudnu literaturu o bosanskohercegovačkom filmu nakon 1992. godine, ali i uvida u dosadašnje tendencije predstavljanja islama i muslimana kao najbrojnije vjerske zajednice u BiH.

  • Stoga, kako su predstavljeni muslimani u Hollywoodu?

Negativnom imidžu muslimana doprinijeli su prvenstveno loši diplomatski odnosi SAD i zemalja s većinskim muslimanskim stanovništvom, oružani konflikti i američke vojne intervencije u tim zemljama, kao i opća geopolitička situacija na Bliskom Istoku, koja je u američkim medijima nerijetko interpretirana na štetu muslimana kao građana različitih država u svijetu i islama kao civilizacijskog okvira koji se stavlja spram Zapadne civilizacije.

Zbog realnosti terorističkih napada u svijetu razumljivo je zašto Hollywood nalazi inspiraciju za snimanje filmova o teroristima koji sebe nazivaju muslimanima, ali je za muslimane i svakog objektivnog kritičara neprihvatljiv veliki broj ovakvih filmova u kojima se namjerno ili nenamjerno dovodi u vezu islam i svi muslimani s teroristima.

Ipak, čini se neutemeljenim mišljenje da postoji sistematsko diskreditiranje islama i muslimana, na koje se nikako ne može utjecati, jer u tom slučaju negativna slika o muslimanima bila bi mnogo izraženija u kvantitativnom i kvalitativnom smislu. Također, ne bi postojali filmovi koji na izvjestan način ruše stereotipe o muslimanima. Ono što se ističe u knjizi jeste način tog negativnog predstavljanja muslimana kao i kakav imidž ima sam islam kao religija i sistem vrijednosti.

  • Kakva je slika muslimana u bh. filmovima?

Kada je riječ o predstavljanju islama i muslimana u filmovima bh. režisera, može se zaključiti da nije snimljen nijedan film koji ima za cilj omalovažavanje islama i muslimana. Također, u bh. filmovima se pojavljuje veliki broj likova, kako glavnih tako i sporednih, koji se mogu dovesti u vezu s muslimanskim identitetom, za razliku od broja istih u filmovima jugoslovenske produkcije, ali je taj identitet u većini slučajeva marginaliziran.

Razlozi ovakvog pristupa u kreiranju glavnih likova mogu se tražiti u prirodi scenarija, koji je oslobođen religijskih tema i simbola ili općem principu promicanja multikulturalnosti u BiH. Međutim, bez obzira koji razlog bio posrijedi ova nastojanja, koliko god opravdana bila, umnogome su marginalizirala religiju i religijske simbole u filmovima pa su brojni likovi po svemu sudeći areligiozni ili indiferentni prema vjeri, čime se stječe dojam da je bh. društvo krajnje sekularno.

Dok su scene s religijskim simbolima ili religiozni likovi sasvim prirodni u filmovima različitih svjetskih produkcija, u bh. filmovima kao da postoji strah od pojavljivanja elemenata religije.

U mnogim filmovima predstavljanje kulture života muslimana u BiH bazirano je na konceptu „bosanskog islama“, jednog liberalnijeg pogleda na islam u BiH, koji u određenim pitanjima čak i relativizira islamska načela. Stoga je moguće vidjeti muslimane kako praktikuju radnje koje nisu u skladu s temeljnim propisima islama.

 

(Al Jazeera)

Portal Svjetlo Dunjaluka

Iznesite svoje mišljenje

Komentara