Press "Enter" to skip to content

Evo što znanstvenici kažu o konzumiranju svinjetine i zašto svijet sve više traži halal meso

Svinjetina kao meso sadrži veliku količinu masti koji se nalazi u unutrašnjosti ćelija mišića, dok je masno tkivo goveđeg mesa odvojeno od mišićnog tkiva i nalazi se izvan ćelija u vezivnom tkivu, a ne u stanicama.

Naučna istraživanja pokazuju da kada čovjek pojede hranu životinje koja je svežder (svinja), masnoća takve životinje se apsorbira bez prerađivanja ili uklanjanja štetnih tvari. S druge strane, masnoća biljojeda (ostale stoke) emulgira se i apsorbira u crijevima čovjeka i onda se prerađuje u organizmu. Na ovaj način, naš organizam metabolizira takvo meso – i sve ono što je otpadni produkt istoga, odstrani se iz organizma.

Holesterol koji potječe od svinjske masti, a za koji je analizom utvrđeno da se u organizmu pojavljuje u krvi u vidu semi-kolesterola pleomorfika (mijenja oblik), koji uzrokuje povećan krvni tlak i arteriosklerozu, pronađen je i u ćelijama oboljelih od raka, što znači da prilikom konzumiranja svinjske masti postoji rizik od obolijevanja od raka.

Svinjsko meso sadrži spojeve koji su bogati sumporom, a to negativno utječe na tetive, ligamente i hrskavicu, te dovodi do propadanja kostiju. A tkiva koja sadrže sumpor propadaju brže i iz njih se širi neugodan miris uzrokovan hidrogen-sulfatnim plinom. Primijećeno je i da se iz konzervi u kojima se nalazi svinjetina, a koje su propisno zatvorene, nakon nekoliko dana počinje širiti taj neugodan miris.

S druge strane, ostale vrste mesa su podvrgnute istom eksperimentu i pokazalo se da govedina sporije propada, te da se iz ove vrste mesa ne širi neugodan miris. Svinjetina također sadrži veliki postotak hormona rasta, što utječe na povećanje stomaka (pivski stomak) i povećava postotak rasta, što se naročito odnosi na rast i razvoj raka.

Bolesti koje se prenose svinjskim mesom

Glavni produkt metabolizma hrane koju pojede svinja je mokraćna kiselina. Sve ono što svinja pojede i što se metabolizira u obliku mokraćne kiselina ostaje u njezinom organizmu u koncentraciji od 98%, a samo 2% izbacuje van putem urina, fecesa (izmeta) ili znoja.

Dakle, kada pojedete „sočni“ svinjski odrezak u najvećem postotku ste pojeli mokraćnu kiselinu svinje, koja u sebi sadrži mikroorganizme reda bakterija, virusa, gljivica i parazita. Kao posljedica nakupljanja mokraćne kiseline u organizmu čovjeka nastaju sljedeće metaboličke bolesti: GIHT, Chronova bolest, sve metaboličke bolesti, artritis i osteoporoza, Gausherova bolest, Pompeova bolest i druge glikozne bolesti, mukopolisaharidoze, bolest nakupljanja estera kolesterola i Wolmanova bolest, leukodistrofije, lipodistrofije itd. Od ovih bolesti treba izdvojiti GIHT, koji predstavlja upalu zgloba (artritis), a uzrokovan je stvaranjem kristala mokraćne kiseline u zglobovima. Napadi GIHT-a povezuju se s pijenjem alkohola, konzumiranjem svinjskog mesa i visokim životnim standardom. To je svojevrsna „kazna“ za „lagodni stil života“.

 

Be First to Comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *