Hadisi u vezi sa hidžamom, da li vađenje hidžame iz vrata može biti opasno, kada je najbolje vaditi hidžamu?

Pitanje: Možete li navesti nekoliko hadisa u vezi s hidžamom i koristima tog načina liječenja!

Odgovor: Hidžama je način poslaničkog liječenja odstranjivanjem nečiste krvi iz organizma na specifičan način. U Poslanikovom, sallallahu alejhi ve sellem, sunnetu navode se brojna predanja koja jasno ukazuju na vrijednost hidžame, ali objašnjavaju i sam način njenog vađenja. Kada je riječ o hadisima koji govore o hidžami, njih možemo svesti pod sljedećih pet kategorija.

Prvo, meleki su preporučili Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, hidžamu; Ibn Abbas prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: “Kada sam uzdignut u više sfere, nisam prošao pored skupine meleka a da mi nisu preporučili sljedeće: ‘O Muhammede, prihvati se hidžame!’”[13] U drugom predanju stoji: “O Muhammede, naredi svom ummetu da vade hidžamu.”[14] Ova predanja ukazuju na veliku samilost meleka prema ovom ummetu, želeći mu svako dobro, preporučivali su mu vađenje hidžame.

Drugo, hidžama je najbolji lijek; Enes b. Malik prenosi sljedeće Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Najbolje čime se možete liječiti jeste hidžama.”[15] U drugom hadisu stoji: “Ako u onome čime se liječite uistinu ima lijeka, onda lijeka ima u hidžami.”[16] Međutim, neki učenjaci smatraju da se ove predaje odnose na stanovnike Hidžaza i drugih toplih krajeva. U hadisu koji prenosi Džabir, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Uistinu u hidžami ima lijeka.”[17]

Treće, hidžama u određenim vremenima ima prednosti i posebne odlike i daje veoma efikasne rezultate; Ebu Hurejre prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko uradi hidžamu sedamnaestog, devetnaestog ili dvadeset prvog dana, to će mu biti lijek protiv svake bolesti.”[18] U drugom predanju spominje se samo sedamnaesti dan.[19] Tako je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, vadio hidžamu u tim danima.[20] U jednom drugom predanju stoji da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, preporučivao vađenje hidžame ponedjeljkom, utorkom i četvrtkom.[21]

Četvrto, vađenje hidžame nije poželjno u određenim vremenima;

Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, zabranjivao je činjenje hidžame srijedom, petkom, subotom i nedjeljom.[22] Ovu verziju kao riječi Ibn Omera zabilježio je imam Darekutni u El-efradu sa dobrim lancem prenosilaca.[23] U drugom neispravnom predanju stoji da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko izvadi hidžamu srijedom ili subotom pa ga pogodi šuga, neka ne krivi nikoga osim sebe.”[24]

Peto, hidžama se može vaditi na različitim dijelovima tijela; Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, vadio je hidžamu na glavi općenito, na sredini glave, na obje strane vrata, ispod potiljka, na kuku i na stopalu.[25] Svakome ko bi mu se požalio na glavobolju, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, preporučio bi: “Uradi hidžamu!”[26] U drugom hadisu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Kada nastupe velike vrućine, olakšajte sebi hidžamom, da ne bi nekome porastao krvni pritisak pa ga to ubilo.”[27]

Pitanje: Može li vađenje hidžame na vratu biti opasno?

Odgovor: Enes b. Malik prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, vadio hidžamu na obje strane vrata.[3] Ibn Abbas prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, vadio hidžamu na obje strane vrata i između ramena.[4] Islamski učenjaci kažu da vađenje hidžame na vratu sprečava bolove u glavi, zubima, očima, vratu, nosu i grlu, ako su ti bolovi izazvani povećanim krvnim pritiskom ili nakupljanjem nečiste krvi.[5] Vađenje hidžame može biti opasno na bilo kom dijelu tijela ako ga poduzima nestručna osoba, ako se prave duboki urezi ili ako britva nije sterilizirana, a Allah najbolje zna.

Pitanje: Kada je najbolje vaditi hidžamu?

Odgovor: U sunnetu se navode hadisi koji ukazuju da hidžama u određenim vremenima ima prednosti i posebne odlike i daje veoma efikasne rezultate, a da nije dozvoljena u drugim vremenima. Međutim, mnogi hadiski eksperti kritički su se osvrtali na autentičnost ovih predanja. Ebu Hurejre prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko uradi hidžamu sedamnaestog, devetnaestog ili dvadeset prvog dana, to će mu biti lijek protiv svake bolesti.”[6] Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, vadio je hidžamu u ovim danima.[7] U jednom drugom predanju stoji da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, preporučivao vađenje hidžame ponedjeljkom, utorkom i četvrtkom, a zabranjivao poduzimanje ove vrste liječenja u sljedećim danima: srijedom, petkom, subotom i nedjeljom.[8] Zabilježio ga je i imam Darekutni, ali kao Ibn Omerove riječi, a s dobrim lancem prenosilaca.[9] Hallal prenosi da je imam Ahmed prezirao vađenje hidžame u ovim danima iako spomenuti hadis nije smatrao vjerodostojnim.[10] A Allah najbolje zna.

n-um.com

Portal Svjetlo Dunjaluka

Iznesite svoje mišljenje

Komentara