Hidžama je najuspješniji ljek za vaše probleme!

Hafiz Safvet Halilović, profesor tefsira i kuranske antropologije Islamskog pedagoškog fakulteta Univerziteta u Zenici i član Vijeća povjerenika Svjetske unije islamskih učenjaka, u jednoj rečenici je iskazao izuzetnan značaj hidžame: ” Poslanik s.a.v.s. je sa Miradža ljudima donio dvoje : namaz i hidžamu “.

Kao ljekar mogu samo dodati: Koliki je značaj namaza za dušu, toliki je značaj hidžame za tijelo.

Prof. Hfz. Halilović izdvaja hadise koji su potvrda navedenome:

• Prenosi Et-Tirmizi u Sunenu ( tom IV, str. 391, hadis br. 2.052) od Ibn Mes’uda da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., kazivao da je, u noći kada se desio Isra i Mi’radž, ne bi naišao na skupinu meleka a da mu oni nisu rekli da naredi svome Ummetu hidžamu!
• Ibn Madže prenosi u svome Sunenu od Enesa ibn Malika da je rekao: “Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: ‘Nisam prošao pored skupine meleke u Noći Israa a da mi oni nisu rekli: ‘Muhammede, naredi svome Ummetu da radi hidžamu!’”
• Prenosi Muslim u svome Sahihu od Enesa ibn Malika da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Najbolje čime se liječite je hidžama. Hidžama je njauspješniji ljek!”
• Prenosi El-Buhari u svome Sahihu, s nekoliko predajnih lanaca, da jeAllahov Poslanik, s.a.v.s., uradio hidžamu u ihramu a uz to je i postio.
• Prenosi Ebu Davud u Sunenu od Ebu Hurejre da je Allahov Poslanik, s.v.v.s. rekao: “Ko uradi hidžamu 17., 19. ili 21. dana u (hidžretskom) mjesecu – to će mu biti lijek za svaku bolest.”

Hidžama i njeno mjesto u Sunetu Božijeg Poslanika s.a.v.s.

U zaključcima svoga izlaganja na Prvom evropskom simpozijumu o hidžami, održanom od 5-7. maja 2006. godine, Prof dr. Zuhdija Hasanović, šef Katedre za hadis ITF u Sarajevu je, između ostalog, naveo:

• U sunnetu Božijeg Poslanika, s.a.v.s., hidžama se navodi kao dio društvene prakse i običaja Arapa toga vremena;
• U vjerodostojnim hadisima se navodi da su meleci naredili Vjerovjesniku, s.a.v.s., da čini hidžamu, ali u tim hadisima nema konkretnih pojašnjenja koje se bolesti njome liječe, kako se ona vrši, u koje vrijeme i u kojoj starosnoj dobi;
• Očito je da se Božiji Poslanik, s.a.v.s., pohvalno izražavao o vrijednosti hidžame i da ju je koristio za liječenje različitih vrsta oboljenja;
• Nema vjerodostojnih hadisa koji precizno govore o danu u sedmici u kojem je pohvalno činiti hidžamu.
  Jedina preporuka koja se navodi jeste da se ona preventivno čini 17., 19. i 21. u mjesecu po lunarnom kalendaru;
• U nekoliko sasvim vjerodostojnih hadisa govori se o dijelovima tijela na kojima se čini hidžama: vratnim žilama, između plećki, tjemenu glave,stopalu, kukovima i sl.
• Tako se u hadisima spominje da se njome mogu liječiti bolesti krvnog sistema, glavobolja i migrena, da preventivno djeluje protiv ludila, padavice, pomaže zarastanju rana i raznih povreda, smanjuje povišeni krvni pritisak, pojačava memoriju, odnosno aktivira ljudski organizam u cjelini;
• Po mišljenju većine šerijatskih pravnika dopušteno je uzimati materijalnu nadoknadu za uslugu vršenja hidžame;
• Nećemo biti grešni ako ne koristimo hidžamu, ali, ipak, time ćemo  zanemariti ono što je bio dio Poslanikova, s.a.v.s., uzornog života o čemu se pohvalno izražavao;
• O hidžami, njenoj djelotvornosti i efikasnosti, svoju riječ trebaju dati medicinski stručnjaci.