Press "Enter" to skip to content

Hrvatski infektolog: Kad će proći? Evo kad bih ja uplatio ljetovanje…

Da, danas omam slobodan dan koji je počeo u šest ujutro, u sedam sam već bio u bolnici, a kako je krenulo, kući ću stići oko ponoći. Načelno smo se dogovorili da radimo u smjenama, ali od trenutka kad smo proglašeni nacionalnom bolnicom za COVID-19, sve je to samo na papiru.

Morali smo, a i dalje moramo, djelovati trenutno jer uz sve planove uvijek se može dogoditi da iskrsne neki problem i da nema čekanja rješenja. Na početku smo shvatili da unutarnju organizaciju bolnice treba promijeniti, a na kraju su se morale ugasiti sve druge djelatnosti. Zatvarali smo jedan po jedan odjel kako su pristizali pacijenti s koronom”, objašnjava na početku intervjua za Jutarnji hrvatski infektolog doc. dr. Roko Čivljak, pomoćnik Alenke Markotić, ravnateljice Infektivne klinike “Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu.

 

“U početku je bilo stresno. Naime, prije koji mjesec bilo je teško pojmiti da će nam se dogoditi COVID-19. Virusa još u Hrvatskoj nije bilo pa dok su neki bili pesimistični, drugi su bili pretjerano optimistični, a bilo je i neodgovornih. Trebalo je vremena da se, primjerice, shvati dok korone još nema kako će se ona ipak dogoditi. Još u siječnju (januaru) to se događalo u dalekoj Kini. Osim toga SARS i MERS prije nekoliko godina nisu dotaknuli Hrvatsku pa su hiperoptimisti mislili da će se isto dogoditi i s COVID-19. Negdje u veljači (februaru), kad je bolest krenula prema Europi, a osobito kad je stigla u Italiju, shvatilo se da to postaje stvarnost”, opisuje abecedu priprema za Covid-19 doc. dr. Čivljak.

 

“U drugoj fazi ubrzali smo naše pripreme jer smo shvatili da je samo pitanje vremena kad će korona prijeći našu granicu. Imali smo taj ‘grace period’ od dva tjedna u kojem smo, na našu sreću, a na nesreću Talijana, iz bliskog susjedstva mogli vidjeti što će se možda i nama dogoditi.

 

S jedne strane bilo je za nas loše što je koronavirus buknuo svom silinom u Italiji, a s druge je vjerojatno to bila dobra pouka da se probudimo. Pitanje je bismo li jednako reagirali da se to tada događalo u Francuskoj ili Španjolskoj. Ovako smo na vrijeme krenuli sa snažnijim pripremama jer smo to doživjeli kao neposrednu opasnost”, objašnjava doc. dr. Čivljak .

 

“Ponekad je teško, pa čak i liječnike, uvjeriti da su neke ugroze moguće. Primjerice, prof. dr. Alemka Markotić osnovala je Hrvatsko društvo za biosigurnost i biozaštitu. To je malo društvo koje okuplja manje od sto članova, a bavi se proučavanjem, predviđanjima i razvojem ovakvih kriznih situacija u kojima treba na pravi način reagirati kad se dogode. Razumijevanja za to društvo, kad ga je profesorica osnovala, nije bilo čak ni u dijelu infektološke zajednice. Što će im to? O čemu pričaju? Koji bioterorizam? Koja biosigurnost, sarsovi i mersovi? nerijetko se moglo čuti. Mi smo, s druge strane, govorili da je to realnost, da se to može dogoditi i zbog biološke raznolikosti u svijetu, kao i zbog virusa i životinja, ali i zbog zlouporabe. No, nekima je to bilo prilično apstraktno. Više smo im izgledali kao pojedinci koji ne znaju o čemu pričaju.”

Za takve to i nije iznenađenje. Neki su ovo očekivali, neki su znali da se to može dogoditi, a neki su se pripremali za to. No, ne kaže se uzalud da je najteže biti prorok u vlastitom selu.

 

“Za koji mjesec na velikim studijama moći ćemo napraviti analize koliko je koronavirus različit od SARS-a i MERS-a. Sad vidimo samo akutnu situaciju u kojoj se prije svega prati smrtnosti. Za SARS ona je bila od 10 do 15 posto, a za MERS od 35 do 40 posto, za koronu pet posto. Mnogi su govorili – pa to je niska smrtnosti, to nije strašno. No, potom je slijedilo pitanje koliko je oboljelih, pa je tako SARS imao 3000, a MERS 8000 oboljelih, a korona samo dosad više od milijun. Kad se potom gleda stopa smrtnosti, onda je pogled na situaciju potpuno drukčiji. Riječju, nije samo pitanje kolika je smrtnost, već koliki je taj broj s obzirom na broj oboljelih”, objašnjava doc. dr. Čivljak problem s koronavirusom.

 

Na pitanje postoji li mogućnost da koronavirus sljedeće godine bude drukčiji, kao što je to slučaj s gripom, doc. dr. Čivljak kaže da se to ne može predvidjeti: “Kad se uspoređuju tzv. tri nove korone (Covid-19, SARS, MERS) u razmaku od desetak godina, teško je reći hoće li ova epidemija završiti kao epidemija SARS-a za šest mjeseci. Želimo vjerovati da se to možda može dogoditi i s Covidom-19, ali moguće i slično kao što se to događa s MERS-om, koji je ‘stigao’, a potom se stišao, no još se nije do kraja ugasio. Što će biti s ovom epidemijom, to zasad ne znamo. Danas znamo o Covidu-19 puno više nego prije tri mjeseca. Imamo veće brojke pa i više informacija, koje pokazuju da ovo nije bezazlena epidemija jer dosad je oboljelo više od milion i umrlo više od 50.000 ljudi. To su brojke koje su značajno nadmašile i SARS i MERS zajedno.”

 

“Premda to ne zvuči previše uvjerljivo, činjenica je da je pranje ruku kad se radi o koronavirusu ono o čemu moramo voditi brigu apsolutno svi. Građani moraju biti svjesni da se virus može nalaziti na svemu što su dotaknuli, a to znači da nakon svakog kontakta kartice, uređaja, proizvoda pranje ruku nema zamjene. Jednako se to odnosi i na zdravstvene radnike pa je zato u ovim vremenima najbolje da sve bude beskontaktno. Distanca na ulici, kao i zdravstvenih djelatnika kad rade trijažu, također mora biti barem metar i pol do dva.

 

Jedno od pravila je da se svakom pacijentu koji ima neku respiratornu smetnju mora dati kirurška maska kako se virus, ako ga ima, ne bi širio na zdrave. I ne samo za vrijeme ove epidemije, već bi to pravilo trebalo vrijediti i u sezoni gripe. Tek nakon toga dolazi ona sofisticirana medicina za najteže pacijente, ali valja naglasiti da je njih samo od 5 do 10 posto. Naime, oni nisu problem za širenje bolesti, već onih 80 posto koji šetaju po gradu, idu iz ordinacije u ordinaciju, šetaju u grupama i potom će se pridružiti svojim ukućanima na koje će proširiti bolest”, upozorava doc. dr. Čivljak.

Na kraju upitan je za prognozu, ne onu vremensku, nego “koronsku”. Kad će kraj i nazire li se?

“Nema brojki, nema datuma… Rekao sam svojim ljudima kad su me pitali što s godišnjim – u rano ljeto ne bih rezervirao nikakvo ljetovanje na moru, ali sredinom ljeta i tamo negdje u kolovozu (augustu) to bih se već usudio uplatiti. Vjerujem da će do ljeta koronavirus splasnuti. Zapravo, veselim se babljem ljetu ove godine”, zaključuje optimistično doc. dr. Čivljak.

Izvor:  
Budi prvi i podijeli ovo sa prijateljima:

Be First to Comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *