Kako nadoknaditi štetu od nepoznatog vozila: Npr. sletjeli s ceste da biste izbjegli sudar

Naknada štete od nepoznatog vozila neće biti nimalo jednostavna, na vama leži teret dokaza, pa zlata vrijede svjedoci i druga dokazna sredstva.

 

Vozači se svakodnevno iz trena u tren nalaze pred izazovom izbora. Jedan od težih izbora je onaj između frontalnog sudara s vozilom koje dolazi u susret vozeći vašim trakom i skretanja u kanal, odnosno izvan ceste, radi izbjegavanja tog izravnog sraza

Znate li što biste vi odabrali u toj situaciji? Teško čovjek sa sigurnošću može tvrditi kako bi postupio kada reagirati treba u djeliću sekunde. Što će učiti instinktivni nagon za samoodržanjem? Pogiba se i od frontalnog sudara, ali i od skretanja u jarak, kanal, provaliju. Uvijek postoji i onaj ali, onaj ogromni ali! Možda bi da nisam skrenuo vozač drugog vozila uspio se vratiti u svoj prometni trak, možda bi bilo ovo a možda i ne. Brojni instinktivno, nastojeći izbjeći nadolazeću opasnost, odabiru opciju svjesnog i namjernog slijetanja s ceste. Zna se tada dogoditi da se vi svojevoljno survate u jarak, kanal, provaliju a vozilo koje ste izbjegavali, kao u pjesmi, jednostavno, produži dalje! Dok se vi krvavi i natučeni budete izvlačili iz olupine u koju se u trenu transformiralo vaše vozilo i plazeći izlazili iz jarka u koji ste sletjeli, vozač bez savjesti hitat će svome odredištu, kao da se ništa dogodilo nije.

Produžio dalje, bez osvrtanja, bez stajanja, bez pružanja pomoći. Vi skršeni, krvavi, polomljeni, zaglavljeni, a krivac za vaše skretanje odmaglio! Znate li o kojem se vozilu radi? Znate li registarsku oznaku? Teško da vam je memoriranje brojki i slova s njegovih tablica bilo na pameti dok ste smrti gledali u oči. Jeste li sami bili u vozilu? Imate li svjedoka? Drugih vozača koji su vidjeli što se „u stvari dogodilo“, koji je bio razlog vašeg namjernog slijetanja s ceste? Zašto ste se sunovratili. Ako ne možete identificirati vozilo zbog kojeg ste doživjeli prometnu nesreću, govorimo o šteti od nepoznatog vozila.

Imate li pravo na naknadu štete od nepoznatog vozila? Naravno! Zakon propisuje takvu mogućnosti. Samo morate znati, zakon traži da u prometnoj nesreći bude ozlijeđenih. Tek tada se može tražiti naknada štete.

Zakon o obveznim osiguranjima u prometu propisuje u čl. 30. kako oštećena fizička osoba kojoj je šteta nanesena uporabom nepoznatog vozila može podnijeti odštetni zahtjev Hrvatskom uredu za osiguranje. Oštećena fiziĉka osoba ima pravo zahtijevati naknadu štete zbog smrti, tjelesne ozljede ili oštećenja zdravlja i to najviše do iznosa iz ĉlanka 26. stavka 8. istog zakona. Što je s naknadom štete zbog uništenja ili oštećenja stvari? Može ali pod određenim uvjetima, budući zakon nadalje propisuje da oštećena osoba ima pravo zahtijevati naknadu štete zbog uništenja ili oštećenja stvari do istog tog iznosa propisanog za štete na stvarima i uz samopridržaj u iznosu od 3.750,00 kuna ako je Hrvatski ured za osiguranje nekom od sudionika ove prometne nesreće nadoknadio štetu zbog smrti ili teških tjelesnih ozljeda koje su zahtijevale bolničko liječenje. Ako se pronađe vozilo čijom je uporabom nanesena šteta te se utvrdi odgovorni osiguratelj, Hrvatski ured za osiguranje ima pravo na naknadu od odgovorne osobe odnosno od odgovornog osiguratelja, i to isplaćenog iznosa štete, kamate i troškova.

Odlično reći ćete! Ustanovljeno je pravo na naknadu štete od nepoznatog vozila. Hrvatski ured za osiguranje, prava je adresa za podnošenje zahtjeva. Lakše reći, nego ostvariti, kad se zaviri u sudsku praksu. Što ćete ako vam oni iz Hrvatskog ureda za osiguranje odbiju isplatiti naknadu štete? Tužit ćete ih i pred sudom tražiti svoja prava. Kako tu stvari stoje? Ne baš sjajno! Naime, presudom Općinskog suda u Iloku P-176/06 od 30. studenog 2006. (a koja je potvrđena i presudom Županijskog suda u Vukovara Gž-544/07, podnesenu reviziju protiv drugostupanjske presude odbio je Vrhovni sud Republike Hrvatske presudom Rev-608/07 od 30. studenog 2006.) utvrđeno je sljedeće:

„U svezi tužiteljeve tvrdnje da je uzrok slijetanja vozila s kolnika iznenadna radnja obilaženja neosvijetljenog nepoznatog vozila, te nailazak vozila iz suprotnog smjera, a što da se može zaključiti na temelju nalaza i mišljenja prometnog vještaka, sudovi su osnovano zaključili da je prometnim vještačenjem tužitelj uspio samo dokazati da je s obzirom na tragove pronađene na mjestu događaja do nesreće moglo doći na način kako to tvrdi tužitelj, a ne i da se nesreća tako i dogodila“. Sud nadalje ističe: „Da je nesreća prouzročena uporabom nepoznatog vozila samo je hipotetična mogućnost na kojoj se ne može temeljiti utvrđenje postojanja te činjenice. Pitanje odgovornosti za štetu nastalu u slučaju nezgode izazvane motornim vozilima u pokretu prosuđuje se po kriteriju krivnje, sukladno odredbama Zakona o obveznim odnosima pa teret dokazivanja činjenice da je predmetnu prometnu nesreću prouzročilo nepoznato vozilo leži na tužitelju.“

Portal Svjetlo Dunjaluka

Iznesite svoje mišljenje

Komentara