Kako pomoći djetetu da se izbori sa jesenjim virusima?

Aktuelno jesenje pitanje: odakle ovolike virusne infekcije? Veliki broj djece se muči sa jesenjim virusima – jedni kašlju , drugi povraćaju i imaju proliv, a treći nikako da se izbore sa visokim temperaturama.

Foto: Pixabay

Taman se dijete oporavi, malo bude dobro, pa opet sve ispočetka – neki novi virus, opet kod pedijatra, pa terapija, a neka djeca “zaglave” u bolnici!

Kad se vratimo par decenija u prošlost stvarno nije bilo ovako! Tada su kolektivima uglavnom postojale tri do četiri infektivne bolesti: upala grla, kašalj, poneki proliv i grip kad dođe zima. Sve se to nekako brzo liječilo, a virusi obično trajali u skladu sa starom izrekom “sedam dana bez terapije, a nedelju dana  uz lijekove”. Djeca su se nekako rijeđe razboljevala – bilo je onih osjetljivih mališana koji su češće odsustvovali iz vrtića ili škole, ali je ogromna većina dijece rijetko viđala pedijatra.

Sada je nekako sve drugačije, virusne infekcije se “vuku” sedmicama, čekaonice su prepune, baš kao i dječje bolnice. Tako je svake jeseni, a ovo promjenljivo ljeto (ako se uopšte tako može nazvati) je samo pogoršalo situaciju.

Mnogo je pitanja roditelja koje pokriva ovo sa početka teksta, pa idemo redom:

Zašto djetetu stalno curi nos i kašljuca nedjeljama kašlje, a nema visoke temperature?

Postoji ogroman broj – preko 200 tipova virusa koji napadaju disajne organe djece! Na žalost, među tim virusima nema unakrsnog imuniteta.

To znači da dijete može da dobije virus tip 12, pa za nekoliko dana (posle ozdravljenja) “zaradi” tip 24, pa 8, pa 101 i tako do proljeća! Iako se radi o različitin tipovima virusa oni imaju iste ili slične simptome, pa se roditeljima čini da je dijete stalno bolesno “od istog virusa”, a zapravo se radi o serijskoj infekciji. Srećom, kod ogromne većine dijece se radi o bezazlenim prehladama, koje veoma rijetko izazivaju komplikacije. Slivanje sekreta iz nosa u grlo izaziva kašalj, ali većina djece ipak nema problema sa bronhijama i plućima.

Postoji brojna grupa respiratornih virusa koji izazivaju prehladu (tako se baš i zovu – virusi prehlade), a veoma su široko rasprostranjeni. Oni napadaju gornje disajne puteve – prije svega nos, pa zato djeca kišu, sline, a ponekad i kašlju. Promaha ne izaziva prehladu, ali hladan vazduh pogoduje širenju ovih virusa, pa se zato ove infekcije uglavnom dešavaju tokom jeseni ili zime, naročito kada dođe do naglih vremenskih promjena. Lako se šire kapljičnim putem – kihanjem i kašljanjem, ali i direktnim kontaktom sa bolesnim djetetom. Zato je veliki broj djece (ali i odraslih) koji imaju prehladu ovih dana i nedelja.

Kako vrijeme utiče na infekcije?

Nagle vremenske promjene pogoduju različitim mikroorganizmima. Topliji jesenji dani pogoduju virusima koji izazivaju infekcije organa za varenje koje idu sa povraćanjem i prolivom, a hladnije dane uglavnom vole virusi koji napadaju disajne organe.

Na žalost ima i bakterija kojima prija “toplo – hladno” pa to dodatno komplikuje situaciju. Sa druge strane treba znati da su i djeca meteropate – zna se da i nerođene bebe osjećaju klimatske promjene.

Zašto se djeca u vrtićima i školama češće razboljevaju?

To je logična posljedica boravka većeg broja djece istog ili sličnog uzrasta na istom – zatvorenom mjestu. Vrtići su mjesta gdje treba da se druže zdrava djeca, ali to nije uvijek i svuda tako. Što je veća grupa veća je šansa da neko donese virus i zarazi ostale.

Veliki je pritisak na roditelje da rade i da ostavljaju djecu u vrtiću čak i kada su bolesna. To naprosto nije u redu zbog druge dijece, ali nije zdravo ni za dijete koje koje je bolesno stiglo u kolektiv. Bolesno dijete će brzo zaraziti djecu iz neposrednog okruženja, ali će i samo (zbog pada imuniteta u infekciji) biti u opasnosti da zakači novi virus ili bakteriju od drugog bolesnog djeteta koje je ipak dovedeno u vrtić.

Može li bolesno djete u kolektiv?

Znamo da se ne isplati biti na bolovanju, ali to ne smije da bude važnije od djetetovog zdravlja. Zato bolesna djeca prvo treba da ozdrave, pa onda da se vrate u kolektiv! Tu nema kompromisa. Bolesno dijete je opasno za zdravu djecu, ali je i imunitet tog djeteta oslabljen pa u kolektivu može lakše “zakačiti” neki novi virus.

Ovo naravno ne važi za djecu koja imaju običnu prehladu – malo im curi nos, tu i tamo se zakašlju, ali nemaju povišenu temperaturu, lijepo jedu i aktivna su. Postoji opšte prihvaćen stav da ova djeca mogu u vrtić. Tada se radi se o banalnim prehladama pa je “razmjena virusa” prihvatljiva jer se dijeca polako imunizuju na viruse pa vremenom postaju otpornija. Naravno to ne važi za djecu sa temperaturom, ali ni za djecu koja uporno kašlju (u napadima, skoro bez prestanka). Za njih nije kolektiv dok ne ozdrave.

Donose li odrasli viruse u kuću?

Pogledajte ponekad sebi grlo u ogledalu – videćete da je često crveno, a tegoba nema. To su virusi na koje smo se mi odavno navikli, ali koji maloj dijeci mogu donijeti bolest, ali to nije glavni uzrok značajnog porasta broja infekcija kod djece. Izuzetak su bebe u prvim mjesecima života – njih treba striktno poštedeti kontakta sa bolesnima, pa i sa članovima porodice koji imaju običnu prehladu. Ne dajte bolesnima da ulaze kod bebe, pa neka se ljuti ko ne može da razumije – bolje ljuta familija nego bolesno dijete!

Da li je hitno potrebno ići kod pedijatra čim procuri nosić i dijete počne da kašljuca?

Nije hitno!

Ako dijete počne da kašljuca, naročito ako se kašalj pojačava dok leži, a nema temperaturu i dobro je raspoloženo – nema potrebe da se trči kod doktora. Treba pojačati “servis” nosa, eventualno dati neki biljni sirup koji smanjuje nadražaj na kašalj i pričekati da se dijete oporavi.

Kad je vreme za pregled kod pedijatra?

Evo situacija koje traže pedijatrijski pregled:

– Pojava visoke temperatura koja prati kašalj i sekreciju iz nosa

– Ubrzano i otežano (“svirajuće”) disanje

– Kašalj ima prizvuk “laveža psa” a disanje je “grubo” (stridor)

– Dijete naglo izgubi živost – postane neraspoloženo, nervozno i samo bi da leži

– Odbijanje obroka, pojava mučnine povraćanja (sa prolivom ili bez njega)

– Napadi kašlja koji se ne smiruju i pored davanja biljnih sirupa

Kako ojačati imunitet djeteta?

Zatrpani smo raznim preparatima koji “pojačavaju” imunitet, a prečesto se zaboravljaju stubovi zdravog imuniteta: zdrava hrana, zdrav san i zdrava fizička aktivnost! Za ovo NEMA zamjene! Ko osmisli i proizvede efikasan stimulator imuniteta koji će garantovati pobjedu nad virusim dobiće Nobelovu nagradu za medicinu i mnogo para od farmaceutskih kompanija! Toga sada naprosto nema.

Zdrava ishrana je glavni stub zdravog imuniteta! Od “malih nogu” djeca treba zdravo da se hrane, pa će taj obrazac ostati za cijeli život! Što više svježeg voća i povrća, integralne žitarice, nerafinisano ulje, prirodni – cijeđeni sokovi od voća i povrća su prava podrška imunitetu. Ovo je optimalan način da djete dobije neophodne vitamine i minerale koji su u idealnoj ravnoteži i najbolje se iskorišćavaju u organizmu. Ovo je naprosto nemoguće dostići sirupima i tabletama.

Djetetova potreba za snom je tako jaka da je samo treba ispratiti. Sport je u predškolskom uzrastu treba da bude organizovana igra koja će udariti temelje zdrave sportske aktivnosti u kasnijem dobu.

Da li vitamin C može da izliječi virusne infekcije?
Na žalost, ne!

Potpuno je jasno da vitamin C ne može da izliječi virusne infekcije. Zato je potpuno pogrešno davati djeci velike doze vitamina C za izlječenje prehlada i drugih virusnih infekcija. To može da bude i opasno, jer može da dovede do povraćanja (u nekim slučajevima i proliva), imajući u vidu da je vitamin C askorbinska kiselina koja može nadražiti želudac kod djece. Zaključak se sam nameće – dobro je da djeca jedu svježe voće i povrće, pa će vitamina C (ali i drugih vitamina i minerala) biti dovoljno, prije svega u smislu prevencije virusnih oboljenja.

A probiotici, znamo da su efikasni kod proliva, ali zar mogu da pomognu i kod respiratornih infekcija?

Da, mogu da pomognu u PREVENCIJI virusnih infekcija disajnih organa!

Na prvi pogled logično pitanje – kako crijevni imunitet utiče na imunitet za borbu protiv virusnih infekcija? Odgovor je jednostavan i logičan – crijeva su najveći organ odbrambenog sistema čovjeka, jer se u njihovom zidu nalazi preko 70% ukupnog broja imunih ćelija organizma. Dakle, jasno je da NEMA imunološkog procesa u organizmu koji se može izolovati od najvećeg imunološkog organa našeg tijela!

Autor: Goran Vukomanović

mojpedijatar.co.rs

 

Portal Svjetlo Dunjaluka

Iznesite svoje mišljenje

Komentara