Liječnica nam otkriva je li Coca-Cola Zero uistinu zdravija verzija Coca-Cole?

Je li ovo najpoznatije bezalkoholno piće na svijetu toliko štetno koliko mislimo?

Coca-Cola najpoznatije je bezalkoholno piće na svijetu. Toliko je poznata da je riječ Coca-Cola druga najkorištenija riječ na svijetu, odmah poslije riječi „OK“. Izumljena je 1886. godine od strane farmaceuta, a od tada pa do danas dobila je brojne inačice. Jedna je od njih i Coca-Cola Zero. Coca-Cola Zero prodaje se već nekoliko godina, a jedna je od njezinih glavnih odlika što nema šećera, kao i kalorija, odnosno ima ih nešto sitno. Na 100 ml proizvoda Coca-Cola Zero sadrži samo 0,2 kalorije. Ne sadrži proteine, ugljikohidrate ni masti. Što onda Coca-Cola Zero sadrži?

U sastavu je zabilježeno da sadrži vodu, ugljikov dioksid, bojilo E150d (boja karamele), sladila: natrijev ciklamat, kalijev acesulfam (zamjena za šećer), kalij citrat, aspartam, fosfornu kiselinu, fenilalanin, prirodne arome kao što je kofein, regulator kiselosti u obliku natrijevog citrata i natrijev benzoat.Možda bismo trebali naglasiti kako na tržištu postoji više vrsta Coca-Cole. Tako razlikujemo Coca-Cola Diet, Coca-Cola Zero, Coca-Cola Zero Sugar. Coca-Cola Zero i Zero Sugar imaju identičan sastav. Dijetalna Coca-Cola ne sadrži kalijev citrat, kao ni kalij acesulfam. Coca-Cola je ostala jedina kompanija koja je isključivo okrenuta pićima. Do nedavno je to bio i Pepsi, no on se okrenuo prehrambenoj industriji. Coca-Cola je u zadnjih pet godina smanjila količinu šećera u 500 svojih proizvoda pića.
Prilikom konzumacije Coca-Cole Zero i dalje imate osjećaj kao da pijete normalnu Colu, premda se osjeti da je okus manje sladak. Prema istraživanjima provedenim 2012. godine, čak 54 % ispitanika uspjelo je razlikovati i imenovati vrste Coca-Cole.

U čemu je “kvaka” s ovakvim napitkom? Što sadržava, a mi ga se toliko bojimo?
Tri stvari mogu biti potencijalno opasne, a to su sladila, aspartam i emulgator.
Umjetna sladila nemaju kalorija, ali prema nekim istraživanjima debljaju. Međutim, 2014. te naknadno 2017. godine učinjene su meta-analize u kojima nema govora kako umjetna sladila debljaju ili povećavaju apetit. Dapače, odlična su zamjena za šećer te mogu pomoći kod mršavljenja.

Dakle, umjetna sladila nisu štetna, iako u imenu imaju riječ umjetna. Sigurna su za upotrebu kada se konzumiraju u naznačenim dozama.
2006. godine učinjena je studija na glodavcima čiji je zaključak bio kako je aspartam kancerogen te se mogla povući paralela između nastanka raka kod štakora i miševa i aspartama. Naknadno je 2007. učinjena revizija te je dokazano kako studija nije relevantna te se ne može govoriti kako aspartam izaziva rak. Studije učinjene u Francuskoj, Italiji i Velikoj Britaniji naknadno navode da nema povezanosti između raka mozga, gušterače i jetre i aspartama. European Food Safety Authority navodi kako je aspartam toksičan kada se unosi u dozi od preko 4 g/kg dnevno, što bi bilo otprilike 1,600 limenki Coca-Cole Zero dnevno. Natrijev benzoat poznatiji kao konzervans E211. Natrijev benzoat ima sposobnost reagirati s vitaminom C prilikom čega se formira benzen, spoj koji je kancerogen. Osim toga, izaziva stanična oštećenja djelujući direktno na DNA mitohondrija. 2007. godine otkriveno je kako E211 izaziva hiperaktivnost kod djece te dovodi do smanjena inteligencije. Postoji podatak kako IQ može pasti i za 5,5 %. Coca-Cola je priznala svoju pogrešku te izjavila kako će obustaviti upotrebu E211 čim pronađu adekvatnu zamjenu za ovaj konzervans.
Osim toga, možemo još izdvojiti fenilalanin koji utječe na lučenja hormona serotonina koji je inače poznat kao hormon sreće ili ovisnosti. Fosforna kiselina smanjuje gustoću kostiju jer se veže s kalcijem, a s druge strane potiče stvaranje kamenca.

Dakle, ovo je beskalorični, slatki napitak koji može poslužiti prilikom odvikavanja od Coca-Cole. Svakodnevnim korištenjem ovakvih napitaka sebi nanosimo više štete nego koristi. Napitak djeluje na cijeli naš organizam, mozak, bubrege, kosti, međutim u maloj količini Coca-Cola Zero može utažiti našu želju za Colom bez da napravi štetu našem organizmu. Oduvijek je bilo poznato kako je otrov u dozi, a ne u namirnici.
Autorica: Matea Hrboka Zekić, dr. med.