Press "Enter" to skip to content

Najgore bi tek moglo uslijediti: Putin se sprema za korištenje zastrašujućeg novog oružja u Kijevu?

Strahuje se da će ruski predsjednik Putin rasporediti aerosolne rakete zbog žestokog otpora Ukrajinaca u Kijevu
Zapad strahuje da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao iskoristiti razorne aerosolne rakete u napadu na Ukrajinu, nakon što je ukrajinski žestok otpor usporio napredovanje ruske vojske, piše The Telegraph.

Građani glavnog grada Kijeva bili su naoružani tisućama strojnica i bombi dok su se borili protiv ruskih snaga, a u petak navečer grad je pretrpio žestoko bombardiranje nakon što ruska vojska tijekom cijelog dana ratovanja nije uspjela dovoljno napredovati da sruši ukrajinsku vladu.

Ruske snage bile su spremne ‘upasti’ u Kijev u petak navečer, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u ponoćnom obraćanju: “Noć će biti teža od dana. Noću će jurišati, ne možemo im dati naš glavni grad. Moramo preživjeti ovu noć.”
Ukrajina je u petak navečer priopćila da je oborila ruski transportni avion Il-76 i to 20 kilometara od Kijeva, a navode da je u njemu bilo više od 100 Rusa.
Zapadni dužnosnici izrazili su ozbiljnu zabrinutost da će Putin narediti raspoređivanje aerosolnog (neki ga zovu i termobaričkog) oružja, koje gradove može pretvoriti u ruševine i uzrokovati velike smrtne gubitke. Naime, aerosolne rakete sadrže vrlo eksplozivnu mješavinu goriva i kemikalija te odašilju nadzvučne udarne valove koji mogu rastrgati zgrade i tijela. Dužnosnici su rekli da bi njihova upotreba izazvala “neselektivno nasilje”.

Pretpostavlja se da su Rusi u Ukrajinu dopremili i višecijevni raketni lanser TOS-1 Buratino, vrstu ‘tenka-ubojice’ kojega zovu i ‘Goruće sunce’, no on se tek treba upotrijebiti. Moskva ih je ranije upotrijebila u Čečeniji i Siriji. Zbog toga je jedan zapadni dužnosnik izrazio svoju zabrinutost oko ‘stava koji bi ruske snage mogle usvojiti ako se ukrajinski otpor i dalje nastavi’.

Riječ je o višecijevnom raketnom lanseru TOS-1A s raketama opremljenim aerosolnim bojnim glavama, postavljen na podvozje tenka T-72. Njegov razvoj je dugo čuvan kao vojna tajna. Prvi test u borbi imao je tijekom sovjetskog rata u Afganistanu 1988., no javnost je za njega čula tek deset godina kasnije u Drugom čečenskom ratu 1999.
‘Goruće sunce’ može ispaliti do 30 raketa istovremeno, a da bi ispalio čitav lanser raketa potrebno mu je od 7,5 do 15 sekundi. Maksimalni domet je šest kilometara, a rakete padaju na području veličine 200×400 metara, odnosno sposobne su uništiti blok od osam nebodera u samo jednom napadu.
Glasnogovornik ukrajinskog predsjednika izjavio je da njegova zemlja pregovara s Rusijom kako bi dvije zemlje dogovorile vrijeme i mjesto za razgovor, dodajući: “Ukrajina je bila i ostaje spremna razgovarati o prekidu vatre i uspostavi mira.”

Ruska vojska ‘zaglibila’ je u žestokim borbama diljem Ukrajine, uključujući i prve sukobe u samom Kijevu. Prva ruska oklopna vozila viđena su u sjevernom predgrađu grada, vrlo blizu ukrajinskog parlamenta, ali su naišla na jak otpor.
Najmanje jedan borbeni zrakoplov srušen je na nebu iznad Kijeva, dok su najmanje tri ruska specijalca koja su se pokušavala infiltrirati u glavni grad ustrijeljena u pucnjavi, a snimka tog događaja snimljena je mobitelom.

Ukrajinska vojska izjavila je da je 2.800 ruskih vojnika ubijeno ili ranjeno, 80 oklopnih vozila je uništeno, a 17 borbenih zrakoplova i helikoptera oboreno je diljem zemlje.

U Kijevu je ruska vojska nastavila svoju ‘kampanju bombardiranja’ nakon sporog napretka u njihovoj žestokoj invaziji, a zapadni obavještajci vjeruju da su nezadovoljni što im prvotni plan, u kojem su namjeravali zbaciti ukrajinsku vladu u roku od 48 sati, nije uspio.

Na veliku opasnost upozorio je i gradonačelnik Kijeva, Vitalij Kličko: “Situacija je sada, bez ikakvog pretjerivanja, vrlo prijeteća za Kijev. Noć, pogotovo period blizu jutra, bit će vrlo teška.” Kličko je i sam uzeo kalašnjikov kako bi pomogao u obrani svoga grada, a rekao je da su bile gađane i ukrajinske elektrane.

Podsjetimo, Vijeće sigurnosti UN-a glasalo je o rezoluciji koja osuđuje invaziju na Ukrajinu. Za rezoluciju je glasalo 11 država članica, od kojih su tri bile suzdržane (Kina, Indija i Ujedinjeni Arapski Emirati), a Rusija je bila protiv te je uložila veto zbog kojeg rezolucija nije potvrđena.
Međutim, Kina je mnoge iznenadila svojom suzdržanošću, što SAD i njihovi saveznici mogu smatrati malom pobjedom jer je Rusija jedina bila protiv.
Jutarnji

Be First to Comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.