Press "Enter" to skip to content

NAJOZBILJNIJA PRIJETNJA DO SADA: Putin prijeti sa nuklearnim napadom

Prošlo je mnogo vremena otkako je svjetski vođa tako otvoreno uputio prijetnju nuklearnim oružjem, ruski predsjednik Vladimir Putin je to upravo učinio, upozoravajući u govoru da ima oružje na raspolaganju ako se iko usudi vojnim sredstvima pokušati zaustaviti rusko preuzimanje Ukrajine.

Kako javlja Associated Press (AP) prijetnja možda nema utemeljenje, ali je primijećena. Takvom izjavom zapalio je vizije košmarnog ishoda u kojem bi Putinove ambicije u Ukrajini mogle dovesti do nuklearnog rata.

“Što se tiče vojnih poslova, čak i nakon raspada SSSR-a i gubitka značajnog dijela njegovih sposobnosti, današnja Rusija ostaje jedna od najmoćnijih nuklearnih država”, kazao je Putin u obraćanju prije invazije rano u četvrtak.
“Štaviše, to ima određenu prednost u nekoliko najsavremenijih oružja. U tom kontekstu, ni za koga ne treba sumnjati da će se svaki potencijalni agresor suočiti s porazom i zlokobnim posljedicama ako direktno napadne našu zemlju”, dodao je.

Samo sugerirajući nuklearni odgovor, Putin je stavio u igru uznemirujuću mogućnost da bi trenutne borbe u Ukrajini na kraju mogle pokrenuti sukob između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država.

Taj apokaliptični scenarij poznat je onima koji su odrasli tokom Hladnog rata, doba kada je američkoj djeci rečeno da se sakriju ispod stolova u slučaju nuklearnih sirena, ali ta se opasnost postupno povukla iz javnosti nakon pada Berlinskog zida i raspada Sovjetskog Saveza, kada se činilo da su dvije sile na putu ka razoružanju, demokratiji i prosperitetu.

Nijedna zemlja nije upotrijebila nuklearno oružje od 1945. godine, kada je predsjednik Harry Truman bacio bombe na Japan u uvjerenju da je to najsigurniji način da se brzo okonča Drugi svjetski rat.

To je značio gubitak od oko 200.000 uglavnom civila u Hirošimi i Nagasakiju. Širom svijeta i danas se to smatra zločinom protiv čovječnosti uz pitanje da li je bilo vrijedno”, piše AP.
Kratko vrijeme nakon rata, Sjedinjene Države su imale nuklearni monopol. No nekoliko godina nakon toga, Sovjetski Savez je napravio vlastitu nuklearnu bombu, a dvije strane Hladnog rata sudjelovale su u utrci u naoružanju i razvoju sve snažnijeg oružja tokom sljedećih nekoliko desetljeća.

S raspadom Sovjetskog Saveza 1991. godine i njegovom transformacijom u demokratiju kojoj su se nadali pod Borisom Jeljcinom, Sjedinjene Države i Rusija pristale su ograničiti svoje naoružanje. Druge postsovjetske zemlje poput Ukrajine, Kazahstana i Bjelorusije dobrovoljno su odustale od nuklearnog oružja na svom teritoriju nakon što se Sovjetski Savez raspao.

Posljednjih godina, ako se o nuklearnom oružju uopće govorilo, obično je to bilo u kontekstu zaustavljanja njegovog širenja u zemlje poput Sjeverne Koreje i Irana. (Iran poriče da ih želi posjedovati, a Sjeverna Koreja stalno, ali polako gradi svoje nuklearno oružje i svoje mehanizme isporuke.)

Predsjednik SAD-a Joe Biden svjestan je opasnosti od nuklearnog rata između Rusije i NATO-a od izbijanja krize s Ukrajinom. Od početka je govorio da NATO neće slati vojnike u Ukrajinu jer bi to moglo potaknuti direktne borbe između SAD-a i Rusije, što bi dovelo do nuklearne eskalacije i vjerojatno Trećeg svjetskog rata.

Bilo je to prešutno priznanje da se Sjedinjene Države neće vojno boriti protiv Rusa zbog Ukrajine, već će se umjesto toga oslanjati na sankcije kako bi postupno ugušilo ruska ekonomija.

“Ali priznanje je uključivalo i drugu istinu. Kada je došlo do borbe protiv ruske invazije, Ukrajina je ostala sama jer nije članica sporazuma i ne ispunjava uvjete za zaštitu pod nuklearnim kišobranom NATO-a”, upozorava AP.

Međutim, ako bi Putin pokušao napasti jednog od američkih partnera u NATO-u, to bi bila drugačija situacija, jer je pakt u potpunosti posvećen međusobnoj odbrani, rekao je Biden.

Znajući da je Biden već skinuo vojni odgovor sa stola, zašto se Putin uopće potrudio da ga iznese u svom govoru?

Djelomično je možda želio zadržati Zapad van ravnoteže, kako bi ga spriječio da poduzme agresivne akcije kako bi odbranio Ukrajinu od Putinovog zauzimanja zemlje.

Ali činilo se da je dublji kontekst njegova velika želja da pokaže svijetu da je Rusija moćna nacija, koju ne treba zanemariti. Putin je više puta govorio o poniženju Rusije nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Nakon Putinova govora, dužnosnici Pentagona ponudili su samo prigušeni odgovor na njegovu impliciranu prijetnju da će upotrijebiti nuklearno oružje protiv bilo koje zemlje koja pokuša intervenirati u Ukrajini.

Visoki dužnosnik odbrane, pod uvjetom da ostane anoniman kako bi razgovarao o unutarnjim razmatranjima, rekao je u četvrtak da američki dužnosnici “ne vide povećanu prijetnju u tom pogledu”, ali ne želi reći više.
Putinov govor pogodio je “živac” u Pentagonu jer naglašava dugogodišnju zabrinutost da bi on mogao biti spreman upotrijebiti nuklearno oružje u Evropi preventivno tokom krize.

To je jedan od razloga zašto je Washington godinama, bez uspjeha, pokušavao uvjeriti Moskvu da pregovara o ograničenjima takozvanog taktičkog nuklearnog oružja – onog kraćeg dometa koje bi se moglo upotrijebiti u regionalnom ratu. Rusija ima veliku brojčanu prednost u tom oružju, a neki dužnosnici kažu da jaz raste.

Bidenova administracija je završila pregled nuklearnog položaja kada je gomilanje ruskih trupa u blizini Ukrajine ovog mjeseca doseglo fazu krize. Nejasno je hoće li rezultati te studije biti prerađeni u svjetlu ruske invazije.

Radio Sarajevo

Be First to Comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.