Nauka dokazala: Dova Svevišnjem je lijek za tijelo i dušu

Piše: Nedim Botić

„O ljudi, već vam je stigla pouka od Gospodara vašeg i lijek za vaša srca i uputstvo i milost vjernicima.“ Kur’an, Junus, 57.

Prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu’alejhi ve sellem, rekao: “Tražite od Allaha čvrsto vjerovanje (jekin) i zdravlje, a nakon vjerovanja nikome neće biti dato ništa bolje od zdravlja. ” (Buhari, Ebu Davud, Tirmizi i Ahmed) tj. čvrsto vjerovanje odstranjuje sumnje iz srca vjernika i to je lijek za dušu, a što se tiče zdravlja, tu se misli na tjelesne bolesti. Na ovaj nas način naš poslanik Muhammed, sallallahu ‘alejhi ve sellem, podstiče da se liječimo i od duševnih i od tjelesnih bolesti. Jasno vidimo da islam teži da u životima Bogu pokornih roba ostvari radost, sreću i uspjeh na oba svijeta. U savremeno doba su mnoga naučna istraživanja i studije su pokazale da redovna molitva i praktikovanje islamskih uputa predstavljaju važan faktor koji doprinosi zdravlju i dugom životu.

Dova – prirodan lijek

Studije su pokazale da širok spektar islamskih duhovnih praksi utječe na smanjenje nivoa stresa, koji su jedan od glavnih faktora rizika za nastanak bolesti. Oni su i moćni načini kako zadržati pozitivan pogled na svijet i uspješno prebroditi životne probleme.

Veza između dove i zdravlja je bila predmetom mnogih studija tokom posljednja četiri desetljeća. Dr. Herbert Benson, specijalista kardiovaskularne medicine s Harvad Medical School i pionir u oblasti medicine uma/tijela je otkrio fenomen koji se dešava tokom molitve, a nazvao ga je ‘relaksacioni odgovor’. Naime, u toku dove, metabolizam i rad srca usporavaju, spušta se krvni pritisak, i disanje postaje smireno i ujednačeno.

Ovakvo fiziološko stanje je povezano s sporijim moždanim talasima, i osjećajima kontrole, smirene prisutnosti i mira. Ovo je značajno otkriće jer dr. Benson pretpostavlja da je više od polovine posjeta doktoru u SAD-u prouzrokovano bolestima poput depresije, visokog krvnog pritiska, čireva (ulcera) i migrena. Sva su spomenuta oboljenja djelimično ili u cijelosti uzrokovana visokim nivoima stresa i anksioznosti.

Dr. Andrew Newberg, direktor Centra za spiritualnost i um (The Center for Spirituality and the Mind) na Univerzitetu u Pennsylvaniji je proučavao tibetanske budiste koji praktikuju meditaciju i franjevačke časne sestre u molitvi. Istraživanja su u obje grupe pokazala smanjenu aktivnost u dijelovima mozga povezanim s osjećajima sopstva i prostorne orijentacije. Dr. Newberg je također otkrio da molitva i meditacija podižu nivoe dopamina, neurotransmitera povezanog s stanjima sreće i blagostanja.

Efekti spiritualnih vježbi sežu mnogo dalje od poboljšanja koncentracije i fokusa. Ken Pargement s Univerziteta Bowling Green State je jednoj grupi ljudi koji pate od migrena savjetovao da svakodnevno meditiraju 20 minuta, te da pritom izgovaraju duhovne afirmacije tipa: „Bog je dobar. Bog je mir. Bog je ljubav.“ Kontrolna grupa ispitanika je ponavljala obične rečenice: „Trava je zelena. Zemlja je mekana.“ Grupa duhovnih meditatora je imala manje glavobolja, i veću toleranciju na bol od onih ispitanika koji su izgovarali neutralne fraze.

Postavlja se pitanje da li su smirujući efekti duhovnih vježbi samo privremeni, ili traju i nakon što prestanemo s dovom i posvetimo se našim stresnim životima?

Jedna studija koju je finansirao Nacionalni institut za zdravlje iz SAD-a (The National Institute of Health) je ustanovila da su pojedinci koji su svakodnevno praktikovali molitvu imali 40% manje šanse za oboljevanje od visokog krvnog pritiska u odnosu na ljude koji nisu redovno upražnjavali molitvu.

Istraživanje Medicinske škole iz Dartmoutha (Dartmouth Medical School) je otkrilo da su religiozni pacijenti podvrgnuti operaciji srca imali tri puta veće šanse za oporavak od manje religioznih bolesnika. Istraživanje Univerziteta u Cincinnatiju obavljeno 2011. godine na mladim ljudima oboljelim od astme je pokazalo da je omladina koja je upražnjavala molitvu i meditaciju imala rijeđe i manje izražene simptome nego vršnjaci koji to nisu činili. Druge studije su pokazala da molitva jača imuni sistem i pomaže ublažavanju i smanjenju učestalosti širokog spektra oboljenja.

Nedavna studija koju je u SAD-u sproveo Gerontološki žurnal (The Journal of Gerontology) na 4 000 starijih stanovnika grada Durhama je ustanovila da su ljudi koji se redovno mole ili meditiraju znatno bolje bore s bolešću i žive duže u odnosu na ljude koji to ne praktikuju.

Kako nam molitva pomaže?

Na kraju, ostaje samo pitanje: pomoću kojih fizioloških mehanizama nam molitva pomaže da budemo zdraviji? Najnovije istraživanje dr. Herberta Bensona sugerira da dugotrajna i svakodnevna duhovna vježba pomaže u deaktivaciji gena koji uzrokuju upale i ubrzavaju smrt ćelija. Otkriće da uma može utjecati na ekspresiju naših gena je uzbudljivo otkriće koje razotkriva mehanizme pomoću kojih molitva utječe na funkcionisanje organizma.

Molitva, za razliku od ponašanja laboratorijskih životinja, se ne može direktno pratiti, i njeni suptilni efekti na sebe i na druge je teško procijeniti i opservirati. Dapače, pogrešno bi bilo na molitvu gledati samo kao na tehniku za liječenje bolesti i promociju fizičkoga zdravlja.

Cilj duhovnih vježbi jeste povezivanje čovjeka s njegovim Stvoriteljem, i postizanje svijesti o ovom i budućem životu. Ti ciljevi se ne mogu mjeriti eksperimentima. Naučna dostignuća ne mogu izmjeriti ni osjećaje dubokog mira i općeg blagostanja o kojima svjedoče duhovni praktičari iz različitih religijskih tradicija. Ono što nam nauka može potvrditi jeste da su ljudi koji praktikuju islamske propise mentalno i fizički zdrave i snažne osobe.

Saff

Portal Svjetlo Dunjaluka

Iznesite svoje mišljenje

Komentara