ZNANSTVENIKE koji se bave klimatskim promjenama posljednjih je tjedana zabrinula činjenica da se temperature površine mora tvrdoglavo održavaju na rekordno visokim razinama već više od mjesec dana, što bi u najgorem slučaju moglo značiti da ulazimo u nepoznati teritorij te da je na pomolu opasna prekretnica.
Uporne rekordne temperature
Počevši od sredine ožujka, podaci američke Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA) o prosječnoj temperaturi površine oceana pokazuju dramatično odskakanje u odnosu na podatke iz ranijih godina. Istovremeno su ove godine zabilježene i rekordno niske razine leda, kako na Arktiku tako i na Antarktici.
Kako pokazuje grafikon stranice Climate Reanalyzer (gore), koju vodi Institut za klimatske promjene Sveučilišta u Maineu, prosječna globalna temperatura oceana (crna linija na vrhu) dosegla je 23. travnja vrhunac od 21.04℃ i nakon toga ostala na rekordno visokima razinama.
Zastrašujuća anomalija
Biogeokemičar iz Woods Hole Oceanographic Institutiona na Twitteru je napisao:
“Iako je nedavna SST anomalija (SST je temperatura površine mora) zastrašujuća, nije neočekivana. Modeli CMIP6 predviđaju da će mjesečna anomalija od 0.7°C (u usporedbi s 1982.-2011.) biti dostignuta između 2017. i 2040. godine. Ovo se ne bi dogodilo bez klimatskih promjena; nalazimo se u novom klimatskom stanju, ekstremi su nova normala.”
Teške posljedice zagrijavanja oceana
Posljedice ovakvih rekorda su da se širom svijeta pojavljuje veliki broj oceanskih toplinskih valova koji mogu uzrokovati masovne pomore morskih organizama, dovesti do ekstremnijih vremenskih uvjeta, ubrzati otapanje leda i podići razine mora.
Osim toga, topliji oceani također su manje učinkoviti u apsorpciji stakleničkih plinova koji zagrijavaju planet.
Povratna sprega
Izv. prof. Jadranka Šepić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu kaže da oceani predstavljaju ključan dio našeg klimatskog sustava.
“Oni su u stalnoj dvosmjernoj interakciji s atmosferom, u kojoj dugoročne promjene u stanju atmosfere nužno vode do promjena u stanju oceana, i obrnuto”, kaže Šepić.
“Povećana temperatura oceana može, primjerice, ubrzati otapanje morskog leda. Ocean na kojem nema morskog leda upija više topline nego ocean s ledom jer led reflektira i do 90% dolaznog Sunčevog zračenja. Posljedica je da se ti dijelovi oceana dodatno zagrijavaju, a povratno griju i atmosferu”, tumači naša znanstvenica.
To je tek početak
Za ljude koji se bave klimatskim znanostima ovaj je razvoj situacije alarmantan, no nažalost ne i neočekivan.
“Iako je utješno vidjeti da modeli funkcioniraju, zastrašujuće je, naravno, vidjeti klimatske promjene koje se događaju u stvarnom životu”, komentirao je Terhaar.
“U tome smo i to je tek početak”, dodao je.
Temperature bi mogle još rasti
Raniji temperaturni rekord zabilježen je 2016. godine tijekom El Niña, klimatskog fenomena koji dodatno zagrijava oceane. Ta činjenica posebno zabrinjava znanstvenike jer se trenutno nalazimo pod utjecajem La Niñe, oceanskog i atmosferskog fenomena koji je hladniji pandan El Niñu.
Nakupljanje toplije morske vode uz istočne obale Čilea ukazuje da u narednim mjesecima stiže El Niño, no on još uvijek nije tu. Drugim riječima, u narednoj godini, ako se El Niño potpuno razvije, temperature površine oceana mogle bi još porasti i dosegnuti nove rekorde te utjecati na povišenje površinske temperature zraka.
“Ako novi El Niño dođe povrh toga, vjerojatno ćemo imati dodatno globalno zagrijavanje od 0.20 do 0.25°C”, rekao je za BBC Josef Ludescher, znanstvenik za Zemljine sustave Instituta za istraživanje klime u Potsdamu.
Dodatna toplina El Niña mogla bi uzrokovati da prosječna temperatura u nekim dijelovima Zemlje prvi put premaši zagrijavanje od 1.5°C.
Index.hr
Be First to Comment