Press "Enter" to skip to content

Njemačka spremna na najgori scenarij: Evo kada bi proglasili vanredno stanje

Posljednja odluka Europske unije o zabrani uvoza ugljena iz Rusije trebala bi nanijeti dodatni udar ruskoj ekonomiji, računajući da će ostati bez godišnjeg prihoda od oko 4 milijarde eura.

Iako je riječ o dobrodošlom koraku, ocjenjuje se da to ipak neće znatnije utjecati na ruski ratni stroj. Bit će to mjera skromnog dometa u usporedbi s onim što bi donio prekid europskog uvoza nafte ili plina iz Rusije.

“Ugljen čini samo 4 posto od procijenjenih 20 milijardi eura koje je EU platila Rusiji za fosilna goriva od invazije na Ukrajinu. Prema tome, prekid uvoza ugljena neće nanijeti ni veliku štetu Europskoj uniji”, piše FT.

Pritom objašnjava da je mnogo lakše naći zemlje iz kojih se može uvesti ugljen nego naftu i plin. Ugljen se ne prevozi cjevovodima i njegova je isporuka znatno fleksibilnija nego isporuka nafte i plina. Na kraju, EU se ekoloških razloga postupno odmiče od upotrebe ugljena. Tokom tri posljednja desetljeća potrošnja je pala za gotovo dvije trećine, na 427 miliona tona godišnje.

Pala je potrošnja

Ipak, Evropa je, kako piše FT, postala i manje samodostatna po pitanju ugljena. Iako još uvijek kopa vlastiti mrki ugljen, uvoz kamenog ugljena se udvostručio, popevši se na nivo od 60 posto tokom 30 godina. Tržišni udio Rusije u tom uvozu porastao je sa 7 na 54 posto.

Kako navodi think-tank Bruegel, izvoz Rusije porastao je više od pet puta, na 43 miliona tona. Europa se sada nada da će drugi dobavljači popuniti praznine, a potencijalni izvori su Kolumbija, Indonezija, SAD, Južna Afrika i Australija. Njemačka grupa uvoznika ugljena VDKi očekuje da će pronaći alternative za špicu zimske sezone, iako po većoj cijeni, a njemačka energetska grupa EnBW jasno je obavijestila ulagače prošlog mjeseca da je rizik od prekida opskrbe “izuzetno ograničen”.

Cijene ugljena bile su visoke već prije invazije, a predložena zabrana EU samo ih je dodatno povisila. Utjecaj će se osjetiti u cijelom svijetu. Cijene terminskih ugovora posljednjih dana rastu iako su ispod onih koje je izazvala panična reakcija tržišta na početku ruske invazije na Ukrajinu, prenosi Jutarnji.

Rastu i dionice važnih proizvođača. Vrijednost dionica švicarskog Glencorea, jednog od najvećih svjetskih proizvođača ugljena, ove je godine, porasla za gotovo trećinu, a južnoafričkog izvoznika Thungelea gotovo se utrostručila. Mnogo toga sada ovisi o tome hoće li EU zabraniti uvoz ruskog plina jer bi to neizbježno povećalo korištenje ugljena, a samim tim i njegovu cijenu.

Iako zabrana uvoza plina još nije na stolu jer mnoge europske vlade za to nisu spremne, pripreme za takav scenarij itekako su u tijeku. Prema pisanju Spiegela, Njemačka razvija novi plan za hitne slučajeve kako bi spriječila ekonomski slom u slučaju da Rusija isključi plin ili da se EU odluči za zabranu uvoza. U tom slučaju zemlja bi proglasila vanredno stanje i isključila pojedine industrijske kupce iz opskrbe. Distribucija energije tada bi bila u rukama države, prvi put u povijesti poslijeratne Njemačke.

Kriteriji

“Tri radne skupine, od kojih svaka ima desetak stručnjaka iz ključnih firmi i industrijskih udruženja, razvijaju kriterije koji bi se mogli koristiti za ograničavanje ili prekid opskrbe plinom raznim fabrikama. Pravna, tehnička i finansijska pitanja stavljena su na stol, a u pitanju su hiljade firmi, bezbroj proizvoda i milioni radnih mjesta”, piše Spiegel.

Pitanje je toliko komplikovano da će biti potrebne sedmice da se dođe do razumno upravljivog skupa kriterija. Mnoge uspaničene firme pokušavaju saznati gdje su tačno na tabeli, na što će morati računati ako se prekinu isporuke ruskog plina.

Industrijske udruge i sindikati predviđaju da bi to moglo dovesti gotovo do zastoja proizvodnog sektora i recesije mnogo teže od onih koje smo viđali do sada. prenosi “Radiosarajevo“.

Be First to Comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.