Press "Enter" to skip to content

SARAJLIJA OTKRIO KAKVU JE DRAMU PREŽIVIO S PORODICOM: S BEBOM U NARUČJU POBJEGLI IZ RATNOG PAKLA U UKRAJINI

Ognjen Nastić je državljanin Bosne i Hercegovine koji je u prethodnih nekoliko dana preživio veliku dramu zbog situacije u ratom zahvaćenoj Ukrajini, ali i zbog letargije i neodgovornosti bosanskohercegovačke diplomatije.

Ovaj Sarajlija, koji se zbog posla nalazio u Ukrajini za vrijeme ruske invazije, za „Avaz“ je ispričao svoje dramatično iskustvo.

Nema ambasade
Kaže da je trenutna situacija po njegovu porodicu dobra i da se, poslije tri dana spavanja u automobilu i četiri dana putovanja, sa suprugom i tromjesečnom bebom Olivijom uspio domoći Poljske.

Ispričao nam je da je s porodicom živio u Kijevu, a kad se situacija počela komplicirati, kontaktirao je nadležnu Ambasadu BiH u Mađarskoj, jer u Ukrajini nema naše ambasade.

– Rekli su da nam mogu pomoći samo tako što nam mogu izdati putni list za kćerku, jer se kćerka rodila prije tri mjeseca i nema još pasoš, a ni državljanstvo još nije dobila. Da bi došla u BiH, naša ambasada traži putni list, a da bismo to dobili, oni traže da se ona u BiH upiše u knjigu rođenih, dobije matični broj i još mnogo toga što se mora raditi isključivo u BiH – počeo je svoju priču Nastić.

Shvatio je da će morati svu tu papirologiju sređivati jer se situacija pogoršavala iz dana u dan.

– Počeo sam tu silnu birokratiju sređivati, pronašao sam advokata kojeg sam opunomoćio. Kad su počeli pucnjava i artiljerija, zvao sam ponovo i pitao je li se išta promijenilo, rekli su mi: „Nije se, gospodine, ništa promijenilo, čekamo instrukcije.“ Poslije toga sam nazvao naš konzulat u Lavovu i rekao da ne možemo više čekati u Kijevu i da neću stići prikupiti dokumente, jer je ratno stanje i ne rade notari u Ukrajini, a da moram napustiti zemlju momentalno – nastavio je.

Kaže da u konzulatu nisu pokazali nikakvo razumijevanje, dok je put prema Poljskoj bio pun neizvjesnosti.

Sve uzalud

– Krenuli smo na taj put od četiri dana, a koji inače traje otprilike jedan dan. Prvo smo otišli u Lavov, koji je blizu granice, gdje smo prenoćili kod nekih poznanika, pa smo onda pokušali prijeći granicu, gdje smo se susreli s kolonom vozila koja bježe iz zemlje, u dužini od 15 kilometara. Tu smo proveli tri dana, spavali smo u automobilu, ne prodaje se gorivo, postoje razne restrikcije, novac se ne može dići s bankomata – pojasnio je Nastić.

Iz ambasada u Poljskoj i Mađarskoj nije bilo pomoći u prelasku granice.

– Jedina pomoć koju sam dobio je od Poljaka kada smo već prešli granicu i od nekih lokalaca u pograničnom području koji su pravili hranu. Zvao sam ponovo ambasadu u Mađarskoj kada sam bio na granici i pitao mogu li mi pomoći, jer su druge zemlje kontaktirale Ukrajinu da provedu njihove građane s policijom mimo reda, pa da oni pitaju Poljake ili Ukrajince mogu li to uraditi. Na to su rekli da ne mogu ništa, jer nemaju načina i jer nemamo ambasade u Ukrajini te da se pazimo – kazao je Nastić.

Po papire u Varšavu

Kada je stigao u Poljsku, farsa se nastavila. Smjestili su se u jednom gradu u blizini granice s Ukrajinom.

– Kada sam nakon te farse napokon stigao u Poljsku, rekli su mi da mogu dobiti putni list bez upisa u knjigu rođenih, ali moram doći u Varšavu jer se to može isključivo lično preuzeti. Pitao sam ih da li su realni, jer četiri dana putujem s tromjesečnom bebom, a oni od mene traže da ja još šest sati putujem po Varšavi, a da ženu i dijete ostavim – ispričao je Nastić.

Be First to Comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.