Sve što niste znali o noći koja vrijedi koliko 83 godine života

Piše: Abdusamed Nasuf Bušatlić

Još uvijek smo u mjesecu ramazanu, u njegovoj zadnjoj trećini, još uvijek nas natkriljuje blagoslov i berićet ovog velikog mubarek mjeseca, još uvijek je svih osam džennetskih kapija širom otvoreno, još uvijek živimo i osjećamo duh ramazana kroz post, namaz, učenje Kur’ana, iftare, teravije, sehure, sadekatul-fitr, zekat i ostale ibadete.

Noć u kojoj se određuju sudbine

Ramazan je odabrani mjesec i on je mjesec sveopćeg dobra i berićeta. Riječ ramazan ili ramadan izvedena je iz korijena ”remeda” (رمض) u značenju ”ihtereka” (احترق) – što znači spržiti, spaliti. Imam Kurtubi u svom Tefsiru(II/291), veli: ”Ramazan je dobio naziv po tome što on prži i spaljuje grijehe, a spaljivanje grijeha biva činjenjem dobrih djela.”

Spaljivanje grijeha dešava se u toku cijelog mjeseca ramazana, a potvrđuje se u noći Lejletul-kadr na šta aludira hadis: ”Ko probdije noć Lejletul-kadr u ibadetu bit će mu oprošteni prijašnji grijesi.” (Buharija)

Lejletul-kadr je noć u kojoj su nebesa i Zemlja potpuno povezani, noć u kojoj je počelo objavljivanje posljednje Allahove Objave, Kur’ana, posljednjem Allahovom poslaniku, Muhammedu, s.a.v.s.

Uzvišeni Allah u Kur’anu je objavio: “Mi smo ga objavili u noći Kadr, a šta ti znaš šta je noć Kadr? Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci,  meleki i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake, spas je u njoj sve dok zora ne svane.”

Spominjući taj veličanstveni događaj, Abdullah ibn Abbas, r.a, rekao je: ”Kur’an je iz Levhi-mahfuza (Pomno čuvane ploče) u cijelosti spušten na zemaljsko nebo u noći Lejletul-kadr, a onda je sukcesivno objavljivan Muhammedu, a.s., u toku dvadeset tri godine njegovog poslanstva.”

Noć Lejletul-kadr je dobila ime po tome što je u njoj objavljena Knjiga koja je ”Zu kadr” (ذو قدر) – neizmjerne vrijednosti, preko meleka koji je također ”Zu kadr” (ذو قدر) – najodabraniji melek kod Allaha, dž.š., objavljena je posljednjem Allahovom poslaniku, Muhammedu, s.a.v.s., koji je ”Zu kadr” (ذو قدر) – najugledniji, najodabraniji, od svih poslanika i od svih ljudi općenito, – poslata je njegovom ummetu koji je također ”Zu kadr” (ذو قدر) – najodabraniji ummet.

Neki islamski učenjaci kažu da je noć Lejletul-kadr nazvana tako jer se u njoj određuje edžel i nafaka ljudima u toku te godine. Imam Nevevi je rekao: ”Preneseno je od naših učenjaka iz prvih generacija da se Lejletul-kadr zove tako jer meleki u njoj pišu Allahove odredbe (kader ili akdar) kao što stoji u četvrtom ajetu sure Ed-Duhan: ”U kojoj se svaki mudri posao riješi.”

Rečeno je, također, da se ta noć naziva Lejletul-kadr zbog toga što se u njoj spušta Allahova milost, berićet i oprost, i što oni koji je provedu i probdiju u ibadetu, dostižu visoke stepene kod Allaha, tj. oni su ”Zu kadr” (ذو قدر), vrijedni svakog spomena.

Ima učenjaka koji opet kažu da je zapravo Lejletul-kadr – Lejtud-dἶk (ليلة الضيق) – noć stiske, jer Zemlja te noći postaje tijesna mnogobrojnim melecima koji se spuštaju na nju, na šta aludira i hadis koji je zabilježio Imam Ahmed od Katade da je Poslanik, a.s., rekao: ”U noći Lejletul-kadr na Zemlji ima više meleka nego kamenja.”

Najavljujući dolazak mubarek ramazana, Muhammed, a.s., je ashabima govorio o blagodatima ovog mjececa, pa bi, između ostalog, reci: ”U njemu je noć Lejletul-Kadr, koja je vrjednija od hiljadu mjeseci. Kome bude uskraćeno dobro ove noći, uskraćeno mu je svako dobro.”

Naravno, nas najviše interesuje kako ćemo mi proći, hoće li nama biti dodijeljeno veliko dobro ili će nam noć Lejletul-kadr proći kao sve ostale noći.

Odgovor je vrlo jednostavan, ako u ovoj noći napravimo odluku, ličnu, slobodnu, da ostavimo i da se oslobodimo makar najmanjeg grijeha i da se nikada više ne vratimo na taj grijeh, nas je obasulo neizmjerno dobro.

Jer znamo da nagrada za ibadet u u toj noći iznosi kao nagrada za hiljadu mjeseci ibadeta u kojima nema te noći. A hiljadu mjeseci je 83 godine  i četiri mjeseca.

Imam Malik u svom znamenitom hadiskom djelu Muvetti spominje predaju u kojoj dolazi da je Muhammed, a.s., rekao kako mu je Allah pokazao životne vijekove naroda prije njegovog ummeta, i učinilo mu se kao da je životni vijek njegovog ummeta kraći od životnog vijeka prijašnjih naroda, pa se pobojao da njegovi sljedbenici neće moći dostići sljedbenike drugih Allahovih poslanika u dobrim djelima. Nakon toga Allah mu je podario Lejletul-kadr, blagoslovljenu noć koja je vrjednija od hiljadu mjeseci u kojima nema te noći. (Muvetta, I/207. str.)

A imam Sujuti je zabilježio predaju u kojoj je Poslanik, a.s., spomenuo četvericu Israelćana koji su obožavali Allaha 80 godina i nikada nisu počinili nijedan grijeh. Ashabi su se čudili i divili tome, pa je došao melek Džibril i rekao: ”Muhammede, tvoj ummet se čudi ovoj grupi ljudi koji su ibadet činili 80 godina, a Allah je tebi objavio nešto bolje od toga” i proučio mu je suru El-Kadr, rekavši: ”Ovo je bolje od onoga čemu se čudiš ti i tvoj ummet.” To je Poslanika, s.a.v.s., mnogo obradovalo.

Lejletul-kadr je vrijedna zbog Kur’ana

Noć Lejletul-kadr je vrijedna zbog Kur’ana koji je u njoj objavljen, koji je najavio novu zoru u tamnoj noću ljudskog života. Ovdje ćemo spomenuti nekoliko kratkih ajeta s početka sure Er-Rahman u kojim se na fascinirajući način želi skrenuti pažnja na važnost Kur’ana kao upute bez koje je ljudski život besmislen i bezvrijedan i u kojima dolazi do izražaja kur’anska nadnaravnost. Uzvišeni Allah je objavio: ”Milostivi, poučava Kur’anu, stvara čovjeka, uči ga govoru.” (Er-Rahman, 1.-3.)

Teško je zamisliti da čovjek, i prije nego što bude stvoren, bude poučavan Kur’anu. Međutim, Allah, dž.š., je upravo tim redoslijedom objavio gornje ajete, iz prostog razloga što ovdje vremenski redoslijed nije uopće bitan, već se hoće poručiti da čovjekovo življenje i bitisanje na Zemlji bez upute nema vrijednosti, jer je objavljena Uputa i njeno slijeđenje jedina garancija njegovog uspjeha, sreće i spasa. Zbog toga je Allah, dž.š., čovjeku objavio Kur’an kako bi dotakao i osjetio istinsku sreću, kako bi ostvario cilj i potvrdio se kao istinska ličnost.

Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, je kao posljednji Allahov poslanik, uz pomoć  Kur’ana, tada umirućem čovječanstvu udahnuo novi život i pokazao im siguran put do sreće na oba svijeta. Zemlja je stenjala od zuluma, neznaboštva, širka, nemorala i grijeha, čekajući na Kur’an, čekajući na Muhammeda, s.a.v.s.

I on je došao sa Kur’anom, sa islamom, sa vjerom po mjeri čovjeka. Zašto je islam vjera po mjeri čovjeka? Zato što je to vjera mira, pravednosti, dobročinstva, nauke, razuma, morala. To je vjera koja u svojoj osnovi ruši okove ropstva, nepravde, zuluma, laži, nasilja, a širi zrake slobode, mira, sigurnosti, za kojima čeznu sve ljudske duše.

Islam je, od samog početka, vrlo brzo osvojio srca milione ljudi diljem zemaljske kugle i ljudi su u skupinama ulazili u Allahovu vjeru. Čak su islam prihvatali i oni koji su bili rušitelji i koji su opustošili muslimanske gradove i metropole, kao što su bili Tatari. Islam je bio jači od njihovog rušilačkog nagona i želje da pokore ljudski rod. Lijepo ponašanje i izvanredni moral muslimana, učinili su da te divlje horde prihvate islam i tek tada progledaju svojim očima i osjete slast života.

Živimo sa Kur’anom cijeli život

Stoga, budimo oni koji će u islam pozivati svojim djelima, prije nego riječima, budimo oni koji će svojom dobrotom, pravednošću, istinoljubivošću, plemenitošću i moralnošću, osvajati kapije ljudskih srca, a ne oni koji će rušiti sve pred sobom i tjerati ljudi od islama.

Nikada ne zaboravimo kur’anski ajet u kojem se naglašava temeljna vrlina i svojstvo Muhammeda, s.a.v.s.: ”Mi smo te poslali (Muhammede) kao milost svjetovima.” I hadis u kojem nam je naš Poslanik, s.a.v.s., poručio: ”Olakšavajte a ne otežavajte, obradujte, a ne rastjerujte. ” (Buharija i Muslim).

Živimo sa Allahovom Knjigom cijeli život, a ne samo jednu noć. Živimo sa Kur’anom koji je objavljen u mubarek noći, jer on je Allahova poslanica namijenjena čovjeku i kompletan njen sadržaj je u znaku težnje da čovjek bude sretan i da ostvari korist i spas na oba svijeta.

Provedimo ovo blagoslovljeno vrijeme u učenju Kur’ana, zikru, veličanju Allaha i razmišljanju o kur’anskim porukama, ali i razmišljanju o smrti, o odlasku sa dunjaluka i susretu sa Allahom na Sudnjem danu.

Neka ovo bude vrijeme tzv. munadžata, razgovora vjerničke duše sa njenim Stvoriteljem, otvaranja srca pred Onim Koji je milostiviji prema ljudima od njihovih majki. Neka ovo bude vrijeme duhovnog uzdizanja, moralnog usavršavanja, intelektualnog zrenja i istinskog preporoda za dušu i srce.

Činimo u ovoj noći mnogo tevbu i istigfar, tražimo oprost od Allaha za naše grijehe, jer ako se u ramazanu nećemo pokajati, pa kada ćemo? Ko bude odbijen u noći Lejletul-kadr, pa kada će mu dova onda biti primljena?

U ovoj noći tražimo oprost i magfiret Allahov, jer On je rekao: ”Ja se stidim kada Moj rob podigne ruke u dovi, i kaže: ‘Ja Rabb’, da mu ih vratim prazne i da ga odbijem. Meleci tada kažu: ‘Gospodaru, ovaj ne zaslužuje Tvoj oprost’, a Ja im kažem: ‘Ja sam Ehlu-takkva – (Onaj Koji je jedino dostojan da Ga se ljudi boje)ve ehlul-magfire’, (i Ja sam Jedini Koji prašta i Koji može oprostiti grijehe), i budite svjedoci da sam mu oprostio.”

saff.ba

Iznesite svoje mišljenje

Komentara