Usred ekonomske krize Erdogan najavio najveću investiciju u historiji Turske

Turska je spremna za realizaicju najvećeg projekta — izgradnju kanala „Istanbul“, izjavio je predsjednik te zemlje Recep Tayyip Erdogan.

„Dužina nove vodene arterije će iznositi 43 kilometra. S obje strane kanala će biti izgrađena dva nova grada. To je najveći projekat u istoriji Turske i predstavlja strateški značaj za zemlju. Spremni smo za njegovu realizaciju“, izjavio je Erdogan na kongresu vladajuće Partije pravde i razvoja na kom je opet izabran za njenog predsjednika, piše “Slobodna-bosna.ba“.

O izgradnji kanala „Istanbul“ Erdogan je govorio još 2011. godine, nazvavši ga jednim od najvećih projekata 21. vijeka. Kanal bi trebalo da značajno smanji saobraćajni pritisak na moreuz Bosfor.

Taj bi skupi projekt, prema zamisli turske vlade, bio alternativa sadašnjem, prirodnom morskom tjesnacu Bosporu koji je prometno preopterećen i sve više predstavlja opasnost i po sam grad Istanbul – megapolis i jedini grad na svijetu koji se proteže na dva kontinenta, Evropu i Aziju.

Turska vlda još je u januaru predstavila javnosti trasu kanala koji planira prokopati u Istanbulu po uzoru na Sueski i Panamski, ambiciozan projekt kojim će rasteretiti Bospor.

Ministar prometa i komunikacija Ahmet Arslan rekao je da će plovni kanal, dug 45 km, ići od jezera Kuecuekcekmece na evropskoj obali Istanbula, blizu Mramornog mora, do Crnog mora, u visini Durusua.

“Cilj je smanjiti rizik povezan s brodskim prijevozom opasnog tereta u Bosporu”, rekao je Arslan na konferenciji za novinare koju je prenosila televizija.

“Projekt će također značiti urbanu transformaciju za naše građane na tom području (…) i povećati privlačnosti Istanbula kao svjetske metropole”, dodao je.

Gradnja kanala, smišljenog da rastereti Bospor koji povezuje Crno i Mramorno more, koštat će više od 10 milijardi dolara.

Prema Konvenciji iz Montrea, koja je usvojena 1936. godine, u vrijeme mira plovidba civilnih brodova je slobodna kroz Bosfor i Dardanele. Ali industrijski razvoj je u međuvremenu učinio svoje: u početku kroz moreuze je dnevno prolazilo 15 a sada 150 brodova. Bilo je prijedloga da se taj međunarodni dokument promijeni i uvedu ograničenja za plovidbu kroz moreuze, što ne prihvataju zemlje koje leže na obalama Crnog mora jer je to za njih jedini morski prozor u svijet.

Bosfor, kojim moraju proći svi brodovi koji dolaze od Crnog mora, na najužem mjestu je širok samo 700 metara i smatran je četvrtim najopasnijim moreuzom na svijetu. Brodovi koji plove ovim moreuzom su u stalnoj opasnosti i zato moraju izvoditi duge i komplicirane manevre što usporava promet. Prilikom dvije velike tankerske nezgode 1979. i 1994. poginulo je 41 odnosno 28 ljudi.

Portal Svjetlo Dunjaluka

Iznesite svoje mišljenje

Komentara