Press "Enter" to skip to content

Zašto ljudi masovno kupuju suncokretovo ulje?

ZA VRIJEME lockdowna zbog koronavirusa ljudi su panično kupovali namirnice, a kupovina toaletnog papira u određenom smislu postala je simbol tog vremena. Sada, dvije godine poslije, ponovo je slično, samo ovog puta ljudi masovno kupuju ulje.

Suncokretovog ulja dovoljno za još nekoliko tjedana u cijeloj Njemačkoj
Zašto ulje? Nedostaje li ga stvarno, odnosno hoće li ga nedostajati, kako u Hrvatskoj tako i u regiji i ostatku Europe? Čini se da priča nije ipak samo psihološke prirode već ima realno utemeljenje. Kako je nedavno prenijela njemačka agencija dpa, generalni direktor njemačkog udruženja prerađivačke industrije uljarica Gerhard Brankatschk izjavio je da su izračunali da će suncokretovog ulja biti dovoljno za još nekoliko tjedana u cijeloj zemlji.

U članku se navodi i da prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda Rusija i Ukrajina čine 52 posto svjetskog izvoznog tržišta suncokretovog ulja. Njemačka 94 posto svojih potreba za ovim uljem ostvaruje putem uvoza.

Bit će sve teže europskim poljoprivrednicima
Politico, pak, donosi izjavu Olega Nivievskog s Kijevske škole ekonomije, koji govori kako u najgorem scenariju iz ove ratom zahvaćene regije izvoza žitarica i sjemenki suncokreta neće biti idućih nekoliko godina.

Nevezano s ovim ratom, piše Politico, već se osjećaju posljedice rasta cijena energenata, kao i inflacije izazvane covidom. Sad će biti posebno skupo proizvođačima hrane u Europskoj uniji nabaviti sirovine, a europski poljoprivrednici će morati plaćati veće cijene za gnojiva kako bi održali visoki prinos svojih polja.

Također, 30 posto EU uvoza gnojiva dolazi iz Rusije. Cijena mu je u zadnjih godinu dana narasla za 142 posto. U tekstu Politica se navodi kako je najveći rizik od gladi u zemljama koje najviše ovise o Ukrajini i Rusiji. To su Egipat, Tunis, Alžir, Maroko, Libanon i Turska. Prema Gallupovom istraživanju, čak 48 posto uvoza pšenice u Alžiru dolazi iz Ukrajine.

“Očito dolazi do poremećaja u opskrbi”
Što se tiče samog suncokretovog ulja, navodi se široka paleta proizvoda koji se rade od tog ulja, što podrazumijeva pečene proizvode, ali i umake, juhe, kao i konzerviranu hranu i hranu za bebe.

“Očito će doći do poremećaja u opskrbi jer ovisimo o do sada prilično redovitim isporukama ukrajinskog suncokretovog ulja u Europu. U ovom smo trenutku jako zabrinuti zbog tog razloga”, rekla je direktorica krovne organizacije europskih prerađivača ulja FEDIOL Nathalie Lecocq.

Šef španjolske konditorske grupe Produlce Ruben Moreno rekao je da postoji opasnost da će njihove zalihe ponestati za samo dva do tri tjedna te upozorio da “iznimna važnost Ukrajine kao globalnog dobavljača suncokretovog ulja znači da će posljedice zahvatiti i područje izvan španjolskog sektora slastica i pekarstva”.

“U situaciji smo da se cijela europska i svjetska prehrambena industrija bore za preostale zalihe suncokretovog ulja”, rekao je.

Novotny: Tržište će se stabilizirati
Popričali smo s ekonomskim analitičarom Damirom Novotnyjem, koji je rekao da je cijena suncokretovih sjemenki tri puta veća nego prije korona-krize, ali ipak je poručio kako nema potrebe zbog toga paničariti.
“Sad se potrošači mogu ponašati iracionalno i reći da idu nabaviti suncokretovo ulje za dvije godine, ali ne mogu. Uz to, možemo očekivati stabilizaciju do koje će sigurno doći”, rekao je Damir Novotny.

“Treba smirivati situaciju, dvostruku štetu radi euforičan pristup nestašici suncokretovog ulja, logično je da se potrošači žele osigurati, tu je strah da neće biti dovoljno, pogotovo jer je tržište u Europi heterogeno i u nekim zemljama se to ulje koristi više nego u drugima. Ali stvarati zalihe nije potrebno, a uostalom ni moguće. Uvijek ćete doći do točke kad će te zalihe nestati”, rekao je Novotny.

Što se tiče narušenog tržišta suncokretovim uljem, rekao je kako 80 posto potreba za suncokretovim sjemenkama dolazi iz Rusije i posebno Ukrajine. “Njemačka intenzivno koristi to ulje, zato i strah jest velik. Ali u poljoprivredi su ciklusi kratki. To nije kao da nema plina”, govori.

“Ovo nije strukturni poremećaj”
“Ovdje je drugačije. Sljedeće godine će brojni ratari unutar Europe sijati tu kulturu, a Europa ima dovoljno poljoprivrednih površina za to. Ima ih i Hrvatska. Do sada su se iz Ukrajine i Rusije sjemenke nabavljale jer je bilo jeftinije. Sljedeće godine će djelovati tržišni mehanizam i samo tržište će se stabilizirati. Nije ovo ipak neki strukturni poremećaj”, rekao je.

Istaknuo je kako ovo nije prvi put da se susrećemo s takvim tipom rasta cijena odnosno nestašica, podsjetivši na slučajeve u Jugoslaviji kad je nestajalo banana, goriva… Podsjetio je i na nedavni primjer porasta cijena žitarica u Hrvatskoj.

“Do toga je došlo uz kinesko otvaranje tržišta nakon lockdowna. Njima je nedostajalo sirovina za stočarsku proizvodnju, pa su kupovali gdje su mogli. Tako i kod hrvatskih farmera, zbog čega je došlo do poskupljenja”, rekao je.

Podsjetio je i kako je sad cijena ulja jednaka onoj prije dvadesetak godina, kad je u Hrvatskoj bilo zatvoreno tržište te je postojao monopol, dodajući da je litra ulja koštala oko dva eura. Zaključio je kako treba imati na umu da će se tržište uskoro i stabilizirati.

Nijemci apelirali na potrošače da ne stvaraju zalihe
Situacija sa suncokretovim uljem, dakle, može se nazvati realnim problemom koji se multiplicira kad se zna da građani sad na to isto ulje navaljuju. Udruga njemačkih trgovaca živežnim namirnicama (BVLH) apelirala je u utorak na potrošače da ne stvaraju zalihe namirnica, posebice brašna i suncokretovog ulja.

>> Nijemci navalili na kupovinu brašna i ulja. Sad ih upozoravaju da to ne rade

“Kao i na početku korona-krize, potrebno je da mušterije pokazuju solidarnost i kupuju u uobičajenim količinama”, rekao je glasnogovornik Savezne udruge trgovaca živežnim namirnicama Christian Boettcher.
U BiH restrikcije na kupovinu ulja
U Hrvatskoj opća navala na suncokretovo ulje nije prisutna kao u susjednoj Bosni i Hercegovini. Situaciju u ovoj zemlji ilustrira fotografija portala Bljesak koja se može naći na njihovoj Facebook stranici. Fotografija je nastala u Mostaru.
U ovoj državi trgovci su ograničili prodaju ulja. Istaknut je tako natpis kojim se mole građani da zbog poznate situacije kupuju najviše četiri litre ulja.

Peruško: Vjerojatno ćemo ograničiti jednokratnu kupovinu
Što se tiče Hrvatske, znakovite su riječi direktora Fortenova grupe Fabrisa Peruška, koji je komentirao stanje na tržištu hrane, kazavši da Europska unija uvozi oko 80 posto hrane iz Ukrajine i Rusije.

Na pitanje hoće li rasti cijene, odgovorio je: “Mi kao Fortenova imamo dovoljno osiguranih rezervi za normalnu potrošnju. Vidimo emocionalno preveliko kupovanje ulja, ta psihologija se prenosi s nekih drugih tržišta. Imamo dovoljno rezervi za normalnu kupovinu.

Vjerojatno ćemo ograničiti jednokratnu kupovinu. Moramo osigurati da nam kupci iz drugih zemalja ne dođu i potroše zalihe”, kazao je i dodao kako bi se takvim restrikcijama sprječavao taj emocionalni efekt. Kazao je kako je tvrtka dosad pratila vladine mjere za cijene hrane, no dodaje: “Ako dođe do daljnjeg povećanja cijena, morat ćemo pratiti”, rekao je.

Konzum: Ako se nastavi ovakva potražnja za uljem, bit će potrebna ograničenja
Iz Konzuma su poručili da će biti potrebna ograničenja ako se nastavi ovakva potražnja za uljem. Očekuju da će se odnedavno povećana potražnja ipak normalizirati jer nikakve racionalne potrebe za stvaranjem zaliha nema te u ovom trenutku, kako ističu, neće ograničavati količinu kupnje. No ako se potražnja nastavi povećavati ovim tempom, određena ograničenja bit će potrebna, istaknuli su.
“Zato još jednom našim kupcima šaljemo poruku kako i ulja i svih drugih svakodnevno potrebnih proizvoda na zalihama imamo dovoljno, u pandemiji smo svi skupa itekako dobro savladali upravljanje opskrbom u izuzetno izazovnim okolnostima i nadamo se kako će i naši kupci prepoznati da nema potrebe za odstupanjem od redovnih navika kupnje”, kazali su iz Konzuma.

Blažić: Hrvatska je oko žitarica samodostatna
Konzultantica za poljoprivredu i prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić govorila je upravo o ovoj temi u emisiji U mreži Prvog na Hrvatskom radiju.

>> U Hrvatskoj ne bi trebalo biti nestašice hrane

“Mi smo u ovu krizu rata u Ukrajini ušli s visokim poremećajima na tržištu, posebno proizvoda u poljoprivredi, gdje se već neko vrijeme vidi pojačana potražnja u zemljama Dalekog istoka, posebno Kini, a žetve su bile dosta slabe zbog klimatskih promjena”, rekla je i dodala kako smo ušli u krizu s relativno malim zalihama globalno.

Blažić naglašava da, što se tiče Hrvatske i žitarica te uljarica, mi smo zemlja koja je samodostatna. “Imamo prehrambenu industriju i u ovoj strukturi poremećaja mi ne stojimo loše. Vlada je donijela odluku da se za osnovne prehrambene proizvode nadopune zalihe.

To je mjera koja je razumna i racionalna kako bi se građani umirili”, rekla je i dodala kako ne bi trebalo biti nikakvih nestašica. Blažić govori kako su cijene žitarica na svjetskim burzama otišle visoko i to su bili terminski ugovori za ožujak i travanj. Kako kaže, već terminski ugovori za jesen nisu tako visoki.

“Neodgovorno bi bilo procjenjivati kakve će biti cijene. One će ovisiti i o tome koliko će trajati poremećaji te kakva će biti ovogodišnja žetva”, rekla je ona i dodala kako tu ima jako puno komponenti koje će utjecati na cijenu.
Index.hr

Be First to Comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.